Financijska situacija u Kremlju postaje sve ozbiljnija i mogla bi kulminirati za nekoliko mjeseci, dok prihodi od nafte padaju, a predsjednik Vladimir Putin ne pokazuje namjeru prekinuti rat u Ukrajini.
Ruski dužnosnici, prema Washington Postu, sve češće su upozoravali Putina da bi do financijske krize moglo doći već tijekom ljeta.
Ukazali su na slabe prihode od nafte, koji su u siječnju pali za 50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao i na proračunski deficit koji se i dalje povećava, unatoč povećanju potrošačkih poreza.
Moskovski poslovni direktor rekao je za Post da bi kriza mogla nastupiti za “tri ili četiri mjeseca” zbog rastuće inflacije, dodajući da se restorani zatvaraju, a tisuće radnika ostaju bez posla. Bogatstvo.
Ekonomski pritisak raste
Ekonomski pritisci traju od ruske invazije na Ukrajinu prije četiri godine. Kako su počele sankcije, a Putin mobilizirao gospodarstvo za dugotrajni rat, nedostatak radne snage i visoka inflacija prisilili su središnju banku da zadrži visoke kamatne stope. Nedavno popuštanje nije spriječilo pad potrošnje u više sektora.
Dok su tvrtke pod pritiskom visokih kamata i slabe potražnje, sve više radnika ostaje bez plaće, šalje ih se na godišnji odmor ili im se skraćuje radno vrijeme. Zbog toga potrošači sve teže vraćaju kredite, što izaziva strah od kolapsa financijskog sektora.
– Moguća je bankarska kriza. Moguća je kriza propusta. Ne želim ni razmišljati o nastavku rata ili njegovoj eskalaciji – rekao je u prosincu Washington Postu jedan ruski dužnosnik pod uvjetom anonimnosti.
U lipnju su ruske banke upozorile na moguću dužničku krizu, jer visoke kamate otežavaju otplatu kredita. Istog mjeseca, predsjednik Ruske unije industrijalaca i poduzetnika upozorio je da su mnoge tvrtke u “predstečajnoj situaciji”.
Državni centar za makroekonomske analize i kratkoročne prognoze objavio je u prosincu da bi Rusija mogla ući u bankarsku krizu već u listopadu, ako se kreditni problemi prodube i štediše povuku svoj novac.
– Situacija u ruskom gospodarstvu značajno se pogoršala. Ekonomija je na rubu stagflacije prvi put od početka 2023. – napisao je Dmitrij Belousov, direktor ovog centra, u bilješci u koju je imao uvid Financial Times.
Financijski problemi Rusije mogli bi se dodatno produbiti dok Europa razmatra nove sankcije protiv takozvane “flote u sjeni”, tankera koji se koriste za prijevoz ruske nafte. Nadovezao bi se na nedavne američke sankcije protiv ruskih naftnih kompanija Rosneft i Lukoil.
Pooštrene zapadne sankcije prisilile su Rusiju da ponudi veće popuste na izvoz sirove nafte, dok je nedavni pad globalnih cijena nafte već pogodio njen glavni izvor prihoda.
Trošenje na oružje i vojsku
Unatoč sve lošijoj fiskalnoj slici, Moskva i dalje mnogo troši na oružje i poticaje za regrutiranje novih vojnika.
Kako bi nadoknadila manjak prihoda, Rusija se oslanja na svoj suvereni fond bogatstva, ali ti se fondovi sada troše.
Rusija je također pretrpjela ogromne gubitke na bojnom polju – procjenjuje se da je od početka rata poginulo ili ranjeno oko 1,2 milijuna vojnika.
Prošlog mjeseca, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da je više od 30.000 ruskih vojnika umrlo samo u prosincu, u prosjeku 1.000 dnevno, za minimalne teritorijalne dobitke.
Pritom europski dužnosnici ističu kako Rusija strateški gubi rat, dok je Ukrajina na putu članstva u Europskoj uniji, NATO se širi primanjem novih članica, a Europa značajno povećava izdvajanja za obranu.
– Neki tvrde da Rusija želi nastaviti rat kako bi osvojila više teritorija – to su besmislice. Rusija mora nastaviti rat jer je ovaj rat prevelik da bi Putin doživio poraz. Kad se tome doda činjenica da je rusko gospodarstvo u rasulu, da neće moći plaćati svoje vojnike, da nema rasta, da su rezerve na izmaku, a kamate i inflacija dvoznamenkaste – Putin si ne može priuštiti kraj rata. To je moja najveća briga – rekao je finski predsjednik Aleksander Stub prošli mjesec na Svjetskom gospodarskom forumu.
Unatoč povremenim pregovorima o okončanju sukoba, Rusija nastavlja s napadima raketama i bespilotnim letjelicama na Ukrajinu, posebno ciljajući energetsku infrastrukturu.
Ruski, ukrajinski i američki dužnosnici nedavno su završili dvodnevne razgovore u Abu Dhabiju, bez značajnijeg napretka.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u subotu da Sjedinjene Države žele da rat završi do lipnja i da planiraju novu rundu pregovora.
– Amerika je prvi put predložila da se dva pregovaračka tima – Ukrajina i Rusija – sastanu u Sjedinjenim Američkim Državama, vjerojatno u Miamiju, za sedam dana. Potvrdili smo svoje sudjelovanje – rekao je Zelenski.