Dok cijene osnovnih životnih namirnica rastu, a građani Federacije BiH žive u strahu hoće li uspjeti kupiti ono najosnovnije, Vlada Federacije BiH kao da spava.
Jedina mjera je ona koju je prije godinu dana pripremilo Ministarstvo trgovine FBiH, a to su “zaključane cijene” za 60-ak artikala i popodnevna odluka Vlade FBiH, na prijedlog resornog ministarstva, o ograničenju cijena kruha.
Ekonomisti pozivaju Vladu FBiH da se probudi dok ne bude kasno.
Najskuplje meso
U travnju su porasle i cijene hrane. Referentni FAO indeks cijena hrane porastao je u travnju treći mjesec zaredom i dosegnuo 130,7 bodova, što je 1,6 posto više nego u ožujku i 2,0 posto više nego godinu dana ranije.
Rastu je prednjačilo poskupljenje biljnih ulja koje je dosegnulo najvišu razinu od 2022. godine, a blago su porasle i cijene žitarica.
Najveći skok zabilježilo je meso, koje je zbog smanjenih zaliha i veće potražnje doseglo novi rekord.
S druge strane, šećer je znatno pojeftinio, dok su mliječni proizvodi blago pojeftinili zbog obilnih zaliha.
FAO također upozorava na rast cijena gnojiva i poremećaje u opskrbi, što bi moglo dodatno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju u narednom razdoblju.
Potrošačka košarica je sve skuplja
Sindikalna potrošačka košarica u Federaciji BiH za ožujak 2026. godine iznosila je 3.335,50 KM, pokazao je posljednji izračun Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.
Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za siječanj ove godine iznosila je 1.671 KM, što znači da pokriva tek 50,10 posto sindikalne potrošačke košarice.
Minimalna plaća, koja prema odluci Vlade Federacije BiH iznosi 1.027 KM, pokriva tek 30,79 posto ukupnih mjesečnih troškova četveročlane obitelji.
Pri izračunu košarice u obzir su uzeti minimalni životni troškovi obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece od kojih je jedno osnovnoškolac, a drugo srednjoškolac.
Najveći dio sindikalne košarice odnosi se na prehranu za koju se izdvaja 43,61 posto ukupnog iznosa.
Na stambeno-komunalne usluge otpada 14,87 posto, na odjeću i obuću 10,80 posto, na obrazovanje i kulturu 10,50 posto, a na higijenu i održavanje zdravlja 9,45 posto ukupnih troškova.
Na troškove održavanja kućanstva otpada šest posto, a na prijevoz 4,80 posto.
S obzirom na to da potrošačka košarica u Federaciji BiH iz mjeseca u mjesec raste, a plaće stagniraju, Faktor je pitao udruženja potrošača, ekonomiste i predstavnike kako će građani ovog entiteta preživjeti proljeće i ljeto, jer cijene hrane iz dana u dan rastu.
Što radi Vlada FBiH?
Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” Mostar, ističe za Faktor da cijene hrane u Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini iz dana u dan rastu i da to svi vidimo.
– Ministarstvo trgovine Federacije BiH je uvelo neke mjere i ograničilo cijenu kruha, ali to nije rješenje, što rade druga ministarstva, što radi Vlada FBiH – ništa. Poskupe li struja i režije, nećemo dobiti ništa, a potrebe su nam sve veće – kaže Bago.
Dodaje da je potrošačka košarica u Mostaru i Sarajevu vjerojatno dosegla 4.000 KM za četveročlanu obitelj te da je to prosjek koji ne uključuje kredite i stanarine.
– Da imamo Vladu, više bi se brinula o tome da imamo domaću proizvodnju i da ne uvozimo 90 posto svega. Nažalost, kod nas su nezadovoljni i građani, i poljoprivrednici, i stočari, i ne nadamo se najboljem – zaključio je Bago.
Admir Čavalić, predsjedavajući Komisije za ekonomsku politiku i finansije Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kaže za Faktor da nije optimist kada je u pitanju kupovna moć građana Federacije BiH i da će ona, s obzirom na situaciju, slabiti.
– Mi smo malo i slabo gospodarstvo koje ovisi o cestovnom prometu pa nas pogađa sve što se događa u svijetu – kaže Čavalić.
Dodaje da nije zagovornik “zaključanih cijena” i da to nije donijelo rezultate, kao ni ograničavanje cijena kruha, što nije dobro, jer je, kako ističe, dobro samo za gospodarstva Sjeverne Koreje i Kolumbije, a ne za nas, jer može dovesti i do nestašica, jer će se trgovci preusmjeriti na druge proizvode.