I dok Vlada Federacije BiH predstavlja Zakon o fiskalnom prometu kao ključnu reformu koja će “zakrpiti rupe” u sustavu i donijeti milijarde u proračun, sve su glasnija upozorenja da iza bombastičnih najava stoje nejasni ciljevi, neuvjerljiva računica i ozbiljan rizik za ionako krhku ekonomiju.
Od troškovnika koji se misteriozno smanjuju za desetke milijuna maraka, do izostanka konkretnih odgovora koga se zakon zapravo tiče – fiskalna reforma, umjesto obećanog spasa, sve više liči na politički eksperiment s nepoznatim posljedicama.
Zakon neće stupiti na snagu prije 2028.
Mirza Čelik (DF), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, kaže za Faktor da Vlada FBiH hvali Zakon o fiskalnom prometu u Federaciji BiH i tvrdi da će on biti uveden u sustav ove godine.
– Tvrdim da se ovaj zakon neće moći primijeniti do 2028. Donesimo ovaj zakon 29. prosinca, implementacija, nabava softvera, javna nabava, edukacija, ne može se provesti u dvije godine. I to najavljujemo kao reformu koja će u proračun donijeti više od dvije do tri milijarde KM. Super, neka zaposle još inspektora u Upravi za inspekcijske poslove FBiH. Kažu da ima dosta ilegalne trgovine. Što radi vlast, imaju sve instrumente da spriječe i kazne one koji zlorabe sustav – ističe Čelik.
Pita zašto se ne ojača Uprava za inspekcijske poslove FBiH?
– Ako imaju saznanja da netko radi na crno, zašto ih ne “španuju”. Lako je uhvatiti poštene ljude u zamku i namjestiti im procese. Što ne zaustavlja one koji se bave nezakonitim radnjama. Sve je to lijepo pričati za javnost, spriječit ćemo korupciju, pa onaj tko vozi Porsche, a bude na birou, neće moći biti na birou, pa zašto to ne rade? Budući da sada nemaju alate za to, mislim da ne govore istinu. Neka se bave javnim poduzećima, neka naprave fiskalnu reformu kako su najavili – kaže Čelik.
Milijuni na papiru, nula garancija
Tvrdi da je zanimljivo i to što je procjena provedbe ovog zakona 150 milijuna KM.
– I tada su rekli da će se rashodi ministarstva smanjiti za 49 milijuna KM. Kako se igrati brojkama – 50 milijuna KM u samoj procjeni. Malo mi smrdi. Kako odjednom softver može biti 50 milijuna KM manje, a znamo da su svi radovi i usluge ove godine poskupjeli za nekih 30, 40, pa i 50 posto. Umjesto da ta usluga raste, ona kod njih pada, možda su shvatili da je 100 milijuna KM puno za staviti nekome u džep, pa dajmo im 50 milijuna KM. Imate ga u obrazloženju ovog zakona. Meni to nije prihvatljivo i naravno da ćemo tražiti obrazloženje na samoj sjednici – rekao je Čelik.
Tko je prava meta zakona?
Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i stručnjak za javne financije, kazao je za Faktor da se ne bi složio s izjavama da je Vlada Federacije BiH obrazložila zakonski prijedlog o fiskalnim transakcijama u ovom entitetu.
– Vlada kaže da se ovaj zakon ulazi jer neki dijelovi gospodarstva nisu fiskalizirani. Stvarno ne znam koji dijelovi nisu fiskalizirani i na koga prvenstveno cilja ovaj zakon. Zatim, nisam primijetio jasne brojke koliko očekuju dodatnih poreza, ali više-manje svi gledaju kao na spasonosno rješenje da će tim zakonom skupiti više poreza. Načelno se ne slažem s tim. U vrijeme krize gospodarstvu treba pomoć, a ne dodatni porezi. Treba smanjiti troškove kako bi naši gospodarstvenici bili konkurentniji, a ne obrnuto – zaključuje Karamujić.
Reforma ili dodatni nameti
Tvrdi da se ovim zakonskim prijedlogom uvode dodatni nameti gospodarstvu te da je to pogrešan smjer.
– Dalje, koliko će provođenje ovog zakona koštati i državu i stanovništvo. Apsolutno ne znamo tko će od toga najviše zaraditi. Puno toga ne znamo, a to nam se predstavlja kao neko spasonosno rješenje, a zapravo nije ništa drugo nego dodatna naplata poreza. Ovdje se to često događa. Gospodarstvo i stanovništvo nisu u situaciji da daju više od onoga što se trenutno daje, a to je previše, trebalo bi biti obrnuto smanjenje obveza, smanjenje troškova, a ne uvođenje novih, tako da je ogroman broj nepoznanica. Odgovore na sve ovo nisam vidio – rekao je Karamujić.
Gospodarstvo pod novim pritiskom
Naglašava da Vlada sve to pokušava prikazati kao razvojnu reformu, a to će imati kontraefekt, negativno utjecati na gospodarstvo i smanjiti gospodarske aktivnosti.
– Čim povećate namete gospodarstvu, dolazi do pada gospodarske aktivnosti. Neke gospodarske djelatnosti koje su sada na rubu neće moći opstati. Nismo ni znali tko je na meti i tko će dati te dodatne beneficije. Koliko ja znam cijelo gospodarstvo je fiskalizirano. Druga je stvar ako se radi samo o modernizaciji postojećeg sustava, ali oni (Vlada) kažu da nije tako, da će se širiti porezna osnovica, ali ne znamo na koga. Uglavnom je to krivi smjer – zaključuje Karamujić.
Ističe da se ne radi o fiskalnoj reformi, to su mjere kojima se povećavaju naknade.
– To su “lažne” reforme, a zapravo se radi o povećanju poreznih davanja u situaciji ekonomski depresivne situacije u okruženju – kaže Karamujić.