Europska komisija planira preraspodijeliti sredstva namijenjena poticanju reformi na zapadnom Balkanu i usmjeriti ih u zemlje koje najviše napreduju na putu prema članstvu u Europskoj uniji.
Kako su za Euronews potvrdila dva dužnosnika EU, najveći dio sredstava trebao bi otići Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, dok će ostale zemlje u regiji snositi posljedice zbog kašnjenja u provođenju reformi.
Milijarde eura uvjetovane reformama
Riječ je o Instrumentu za reforme i rast za Zapadni Balkan, uspostavljenom 2024. godine, čiji je cilj pružanje financijske potpore zemljama kandidatkinjama, ali uz stroge uvjete koji se prvenstveno odnose na provedbu reformi nužnih za članstvo u Europskoj uniji.
Instrument pokriva razdoblje od 2024. do 2027. godine, a ambicija mu je udvostručiti veličinu gospodarstava zemalja Zapadnog Balkana u sljedećem desetljeću. No, prema podacima Europske komisije, dosad je isplaćeno tek približno 673 milijuna eura od ukupno šest milijardi eura, a gotovo sav taj novac završio je u samo tri od šest zemalja korisnica.
Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija najviše su napredovale u procesu pristupanja zahvaljujući provedbi svojih reformskih programa. Nasuprot tome, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija se smatraju zemljama koje zaostaju.
Tko ne poštuje rokove, ostaje bez novca
Instrument funkcionira po principu ispunjavanja unaprijed definiranih reformskih koraka u dogovorenim rokovima. Ako država ne ispuni svoje obveze na vrijeme, Europska komisija može uskratiti dio ili sva sredstva predviđena za taj reformski korak.
Zemlje imaju godinu dana da ispune postavljene uvjete prije nego što se sredstva preraspodijele ostalim korisnicima, dok je za prvu godinu primjene taj rok produljen na dvije godine. To znači da je kraj lipnja ove godine bio prvi rok nakon kojeg je moguća preraspodjela sredstava.
– Kako stoji u uredbi, ako se reformski koraci ne ispune u predviđenom roku, uključujući dodatno razdoblje, odgovarajuća sredstva mogu se preraspodijeliti drugim korisnicima – rekao je glasnogovornik Europske komisije za Euronews.
BiH je najveći gubitnik
Govoreći o rokovima koji su istekli 30. lipnja 2026., glasnogovornik Komisije rekao je da će se sada provesti sveobuhvatna i objektivna procjena svih korisnika.
To praktično znači da će se neiskorištena sredstva usmjeriti prema zemljama koje najbolje napreduju u provedbi reformi.
Najveći gubitnik u ovom procesu mogla bi biti Bosna i Hercegovina, koja do sada nije dobila niti jedan euro iz ovog instrumenta, jer nije uspjela provesti niti jednu od traženih reformi, prvenstveno zbog složene institucionalne strukture zemlje. Kosovo i Srbija također bi se mogli naći u nepovoljnom položaju.
Na takvu je mogućnost još u travnju upozorila povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos, koja je u pismu upućenom zemljama zapadnog Balkana pozvala vlasti da ubrzaju reformske procese ili riskiraju gubitak financijskih sredstava predviđenih ovim instrumentom.
“Plaćen si samo za posao koji obaviš”
Dužnosnici Europske unije naglašavaju da je riječ o modelu financiranja koji se temelji na rezultatima.
Kako navode, Povjerenstvo državama ne oduzima sredstva jer one na njih nisu ni stekle pravo ako nisu ispunile dogovorene reformske obveze.
– To je kao posao po satu. Plaćeni ste samo za posao koji stvarno radite – rekao je jedan dužnosnik EU koji je želio ostati anoniman.
Europska komisija trebala bi kasnije ovog mjeseca predstaviti više detalja državama članicama, uključujući točan iznos sredstava koji će biti preraspodijeljen.
– Reforme moraju ostati prioritet za korisnike kako bi maksimalno iskoristili mogućnosti koje nudi Plan rasta – rekao je glasnogovornik Europske komisije.