Federacija BiH još nema zakon o zaštiti mentalnog zdravlja, a posljednjih godina broj devijantnih oblika ponašanja u društvu vrtoglavo raste.
Od maloljetničke delikvencije, vršnjačkog i obiteljskog nasilja…, nasilje uglavnom pogađa najosjetljivije skupine kao što su žene, djeca i starije osobe.
Suočeni u to vrijeme s ogromnim brojem slučajeva nasilja u obitelji, vršnjačkog nasilja i nasilja nad ženama, skupina zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, predvođena zastupnicom Almom Kratina, pokrenula je 2023. godine inicijativu za održavanje tematskih sjednica Odbora za zdravstvo, na kojima bi se razmatralo stanje i izazovi u mentalnom zdravlju građana.
Psihološka pomoć djeci
– Svi nesretni događaji ukazali su na to da je populaciji potrebna jasnija podrška u očuvanju mentalnog zdravlja. A kada kao roditelji svakodnevno slušamo kakve probleme imaju djeca i koliko im je potrebna psihološka podrška, koja im u mnogim manjim mjestima nije dostupna, jer centri za mentalno zdravlje nemaju dovoljno kapaciteta, a škole nemaju dovoljno psihološke podrške, jasno je da majke i očevi nemaju kapaciteta izdvojiti novac za privatnu podršku psihologu ako znamo da samo jedan pregled košta od 50 do 70 KM. Sigurno je da pojedini centri za mentalno zdravlje rade bolje od drugih, ali mi na razini Federacije pod hitno moramo znati kakva je ukupna slika i što dodatno trebamo učiniti, tim više što još nemamo zakon o zaštiti mentalnog zdravlja koji bi sve to regulirao – objašnjava Kratina.
Alma Kratina
Tek tri godine nakon inicijative federalnih zastupnika ona se našla na dnevnom redu nedavno održane sjednice Povjerenstva za zdravstvo koje je podržalo donošenje zakona o mentalnom zdravlju FBiH i predložilo Federalnom ministarstvu zdravstva (FMZ) da ga uputi u parlamentarnu proceduru.
Sjednici su nazočili i predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva na čelu s ministricom Nediljkom Rimcem, koji, kako kaže Kratina, nisu primijetili angažman da se sjednica organizira u skorije vrijeme.
– Da ne bude zabune, radi se samo o Federalnom ministarstvu zdravstva, problematici mentalnog zdravlja građana treba pristupiti multisektorski, što znači uključivanje ministarstava obrazovanja, rada i socijalne politike, koji se također do sada nisu očitovali – kaže zastupnica.
Pritisak na Saveznu vladu
Kad je riječ o zakonu, Kratina je 20. ožujka prošle godine u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o zaštiti mentalnog zdravlja. Dodaje da do sada nije dobio nikakvo mišljenje Federalnog ministarstva zdravstva.
– Jedino što su rekli jest da se tekst mog prijedloga zakona poklapa s njihovim zakonom koji je ranije bio upućen u proceduru. Kako sam dobio informaciju, njihov tekst zakona je opstruiran od strane Ministarstva financija u dijelu fiskalnog razreza troškova. Moja je procjena da Federalno ministarstvo zdravstva smatra da nam treba zakon o zaštiti mentalnog zdravlja, ali kao resorno ministarstvo ne poduzimaju ništa da ga upute u parlamentarnu proceduru i čisto sumnjam da će se to dogoditi do kraja mandata ove Vlade – naglašava Kratina.
No neće reći da će odustati od tematske sjednice.
– Kvaliteta sjednice, osim sagledavanja stanja u centrima za mentalno zdravlje, bila bi i pritisak na Federalnu vladu da, temeljem zaključka sjednice, eventualno uputi zakon u parlamentarnu proceduru. Ovim i sličnim zakonima brojne su države u regiji i šire riješile potporu očuvanju mentalnog zdravlja svojih građana. Zato smatram da je vrlo neodgovorno od strane Federalnog ministarstva zdravstva da tako važno pitanje gura pod tepih u situaciji kada smo svjedočili i svjedočimo velikom broju raznih oblika nasilja i devijantnog ponašanja među stanovništvom, što nije ni čudo u vremenu višestrukih kriza kojima su ljudi izloženi – zaključuje Kratina.