Novo zaduženje Vlade Federacije BiH od 50 milijuna KM kod komercijalnih banaka, koje dolazi nakon neuspjelih pokušaja izdavanja obveznica, otvorilo je ozbiljna pitanja o stabilnosti javnih financija i načinu upravljanja proračunom.
Dok vlast tvrdi da je riječ o redovnom servisiranju unutarnjeg duga, ekonomisti i oporba upozoravaju na sve dublje oslanjanje na kredite bez jasnih planova kako će se taj novac vratiti.
Upozorenja su sve glasnija, Federacija ulazi u začarani krug u kojem se stari dugovi otplaćuju novim kreditima po sve nepovoljnijim uvjetima, a istovremeno se najavljuju milijarde za socijalna davanja i očekuju izbori.
Građane je iznenadila nova vijest da se Vlada Federacije BiH planira zadužiti kod komercijalnih banaka za 50 milijuna KM kako bi servisirala unutarnji dug Federacije BiH u 2026. godini.
Federalno ministarstvo financija objavilo je javni poziv za nabavu dugoročnog kredita s rokom otplate od sedam godina, uključujući poček od 12 mjeseci.
Kredit bi se otplaćivao u dvanaest jednakih polugodišnjih rata.
Ministarstvo financija FBiH zaprimat će ponude banaka do 8. travnja 2026. godine.
Admir Čavalić, predsjedavajući Povjerenstva za ekonomsku politiku i financije Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kazao je za Faktor da sve ovo pokazuje ono o čemu se već razgovaralo prilikom usvajanja proračuna Federacije BiH za ovu godinu i deficita koji će biti u proračunu.
– Vlada FBiH se oslanja na zaduženje u komercijalnim bankama ako to ne može ostvariti izdavanjem obveznica na burzi. Zatim se ide na izravno zaduživanje, što se sada i radi. To nam, nažalost, govori da će se Vlada sve više zaduživati, što znači da će biti sve nepovoljnije i pitanje je što će i kako biti za idući proračun – kaže Čavalić.
Spirala duga
Miralem Galijašević (SDA), član Komisije za ekonomsku politiku i financije Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, ističe za Faktor da ovaj dug još jednom pokazuje da Vlada FBiH ne zna kako riješiti likvidnost budžeta, pa sve više upadaju u spiralu zaduženja Federacije BiH i građana.
– S obzirom na to da Vlada FBiH kroz vrijednosne papire nije uspjela osigurati novac za tekuće potrebe, morala je tražiti kredit od komercijalnih banaka. Ne razumijem Vladinu politiku i samohvalisanje i nemaju se čime pohvaliti. Čudna je politika Vlade, s obzirom na dešavanja u svijetu i činjenicu da će sve poskupjeti, oni bi se trebali pobrinuti da građanima olakšaju, a ne da pišu hvalospjeve o sebi, kao da su najbolja Vlada u povijesti – rekao je Galijašević.
“Skromna” naknada
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za Faktor da je i ovaj dug “skromniji” u odnosu na neke druge, prije svega prošlogodišnju emisiju obveznica Londonskoj burzi od 350 milijuna eura i najavu slične ili veće emisije u ovoj godini, ili enormno dugovanje BH Telecoma planirano za problematično preuzimanje Telemacha, ali je ipak dodatno opterećenje za budućnost – kaže Gavran.
Dodaje kako je poseban problem što za većinu dugova, pa tako ni za ovaj, ne postoje jasni i produktivni planovi korištenja sredstava koji bi osigurali mogućnost otplate.
– Umjesto toga, novac se uglavnom “gubi” u proračunskoj potrošnji i kada dođe vrijeme otplate, ponovno se posuđuje (obično pod nepovoljnijim uvjetima) za otplatu prethodnog duga – zaključuje Gavran.
“Drži vodu dok majstori odu”
Muhamrem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i stručnjak za javne finansije, kaže za Faktor da mu sve ovo s Vladom FBiH i zaduživanjem liči na poslovicu “drži vodu dok gospodari odu”.
– Čekaju se izbori, imamo i potez povećanja mirovina za otprilike dvije milijarde KM, gdje se raspoređuje novac koji nemamo. Sve je to ured za pomoć umirovljenicima, ali ne možete napraviti “ruku u proračunu” od dvije milijarde koje treba negdje naći. Nije to više tako lako naći, troškovi zaduživanja su skočili i još uvijek skaču zbog ovih inflatornih pritisaka po svijetu, tako da imate problem za problemom – rekao je Karamujić.
Neodrživo je svake godine zaduživati se za dvije milijarde KM
Naglašava da je i ovo s mirovinama bio vrlo populistički potez jer u Federaciji BiH imate gotovo pola milijuna umirovljenika, a predstoje izbori.
– Nio nije protiv socijalnog učinka pomoći umirovljenicima, ali neodrživo je svake godine zaduživati se za dvije milijarde KM da biste to otplaćivali. Ne možemo to izdržati, “ubit ćemo” i ono malo privrede što imamo – rekao je Karamujić.
Postavio je i pitanje zar nije bilo bolje napraviti dobru ekonomsku politiku i onda to gospodarstvo razvijati.
– Imamo to što imamo i zbog toga imamo tu posljedicu da moramo ići okolo i tražiti novac po nepovoljnim kamatama jer im nitko neće dati dvije milijarde za mirovine, moraju se zaduživati. To nisu samo problemi na razini FBiH, nego iu Kantonu Sarajevo, svugdje je loše upravljanje financijama. Strateškog horizonta nema, čekaju se izbori, da se dobije ako je moguće i onda će se problemi riješiti – ističe Karamujić, te dodaje da je problem što nema domaćinskog ponašanja, te da ga nije bilo prije, ali ovaj put je definitivno problem.
Ističe da nije nikakva novost da investitori ne žele kupovati obveznice, jer je Vlada FBiH u proračunu najavila da idu u ogroman deficit, a da će to sada htjeti iskoristiti oni koji posuđuju novac.
– Ovo nije održivo i ovako dalje ne može, i sad dokle ćemo to trpjeti, ali nažalost nemamo alternativu – zaključuje Karamujić.
Proračunom Federacije BiH za 2026. godinu planirani su dugoročni primici od domaćeg zaduživanja u ukupnom iznosu do 400.000.000 KM, od čega bi se planirano zaduženje trebalo realizirati emisijom obveznica Federacije BiH u iznosu do 200.000.000 KM i dugoročno kreditno zaduženje u iznosu do 200.000.000 KM.