Fond za mirovinsko i invalidsko osiguranje Crne Gore prekinut će suradnju s rehabilitacijskim centrom Vilina vlas kod Višegrada, potvrdio je direktor Fonda Vladimir Drobnjak, javlja Beta.
Do raskida ugovora dolazi nakon pritisaka dijela medija i civilnog sektora da Fond raskine desetogodišnji ugovor s lječilištem u Višegradu, koje je tijekom rata u BiH bilo mjesto zatočenja, torture i sustavnog seksualnog nasilja nad nesrpskim stanovništvom.
Drobnjak je za podgoričku E televiziju rekao da rukovodstvo Fonda PIO nije imalo saznanja o namjeni Centra u Višegradu za vrijeme rata.
– PIO fond ne može mijenjati povijest, ali ono što sada može, kada smo vidjeli sve ove činjenice, jest raskid ugovora, što je najavljeno upravi tog lječilišta – rekao je Drobnjak.
Banja Vilina vlas je 1992. godine pretvorena u sjedište “Belih orlova”, srpske paravojne formacije povezane sa Srpskom narodnom obnovom (SNO) i Srpskom radikalnom strankom (SRS). Tu su držane bošnjačke žene i djevojke, a oko 200 ih je silovano, stoji u izvješću posebnog Komiteta UN-a. U tom izvješću također se navodi da su neki od njih ubijeni, a neki su počinili samoubojstvo.
U Vili Vlasi u listopadu 1992. godine ubijeno je 17 otetih Bošnjaka iz Srbije iz Sjeverina kod Priboja. Za ovaj zločin sud u Beogradu osudio je Milana Lukića i Olivera Krsmanovića na po 20 godina zatvora. Dvojica su dobila po 15 godina zatvora.
Prema presudama Haškog tribunala, u Višegradu je 1992. godine ubijeno oko 600 žena i 119 djece. Najstrašnije zločine počinile su paravojne postrojbe pod zapovjedništvom Milana i Sredoja Lukića 14. i 27. lipnja 1992. godine.
Za zločine u Višegradu suđeno je u Haagu i pred sudovima u Bosni i Hercegovini. Haški tribunal osudio je Milana Lukića na doživotni zatvor, Sredoja Lukića na 27 godina, a Mitra Vasiljevića na 15 godina zatvora.
U još devet slučajeva za ratne zločine počinjene u Višegradu, Sud BiH i Vrhovni sud osudili su deset pripadnika srbijanske vojske i policije, dok se dvojici još sudi.
Inicijativu za raskid ugovora Fonda PIO s Vilinom Vlasi prije nekoliko dana podnijele su nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Crne Gore i Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Bosne i Hercegovine.