Francuska je u srijedu odlučno odbacila svaku sugestiju o mogućem vojnom potezu SAD-a protiv Grenlanda, nazvavši takvu retoriku “besmislenom” i nekompatibilnom s načelima NATO-a.
Govoreći za radio France Inter, ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot rekao je da je ideja da jedna zemlja NATO-a napadne drugu nezamisliva i u suprotnosti s osnovnim interesima saveza.
– Što se tiče moguće intervencije silom, čak i ako se ne bavim političkom ili diplomatskom fikcijom, to nije politička fikcija, to su besmislice iz Bijele kuće. Apsolutno nema smisla da jedna NATO država napada drugu NATO državu. To ne bi imalo nikakvog smisla i, prije svega, bilo bi apsolutno protivno interesima – rekao je Barrot.
Ove izjave dolaze nakon opetovanih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa i članova njegove administracije u kojima se sugerira da Washington razmatra “sve opcije” u vezi s Grenlandom, uključujući i upotrebu sile, komentara koji su izazvali nelagodu diljem Europe.
Barrot je ponovio stajalište Francuske da status Grenlanda nije otvoren za pregovore, naglasivši da arktičko područje pripada njegovom narodu i da sve odluke o njegovoj budućnosti ostaju isključivo na Grenlandu i Danskoj.
Sigurnosna jamstva za Ukrajinu
Barrot je također istaknuo ono što je opisao kao korak bez presedana prema jamstvima kolektivne sigurnosti za Ukrajinu, nakon sastanka Koalicije voljnih u Parizu u utorak, koji je okupio europske i međunarodne partnere.
“Ali jučerašnji sastanak očito nije bio poput ostalih”, rekao je i dodao: “Bio je to veliki dan za mir, za mir za Ukrajinu i za Europu.”
Prema Barrotu, bilo je to prvi put u desetljećima da se 30-ak zemalja iz Europe, Sjeverne Amerike i Azije složilo udružiti vojne kapacitete kako bi se osiguralo da mir u Ukrajini, nakon što se zaključi, može biti učinkovito zajamčen.
– Ovo je potpuno bez presedana – rekao je.
Što se tiče uloge Washingtona, Barrot je rekao da će potpora SAD-a nadilaziti političku potporu i uključivati konkretne vojne doprinose potpori “Koaliciji voljnih”.
– Prije svega, to znači osigurati određeni broj vojnih kapaciteta kao potporu vojnim kapacitetima ove Koalicije voljnih – rekao je, dodajući da će te snage djelovati iza prve crte kao potpora ukrajinskim oružanim snagama.
Istaknuo je da će ukrajinska vojska, za koju se očekuje da će imati snagu od oko 800.000 vojnika, ostati prva linija obrane zemlje.
Barrot je također naznačio da, iako konačna deklaracija ne navodi eksplicitne mehanizme odgovora, obveze Amerike su u biti jasne.
– Ako u Ukrajini postoje međunarodne interpozicione snage, da tako kažem, i ako dođe do ruskog napada, Sjedinjene Države će uzvratiti i pomoći europskim trupama – rekao je.
O Venezueli
Barrot se osvrnuo i na stajalište Francuske o Venezueli, odbacivši kritike da je Pariz loše reagirao na nedavni razvoj događaja i istaknuo da je Francuska izdala jedno od najoštrijih priopćenja o krizi.
Rekao je da je Francuska jasno izrazila svoje stajalište osudivši zatvorenog venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura i metode koje koristi njegova vlada.
-Nicolas Maduro je nemilosrdni diktator koji je svom narodu oduzeo slobodu i ukrao izbore. U istom dahu rečeno je da se primijenjenom metodom krši međunarodno pravo, a otišlo se čak toliko daleko da bi umnožavanje kršenja međunarodnog prava od strane stalnih članica Vijeća sigurnosti, tko god one bile, imalo ozbiljne posljedice za svjetsku sigurnost – rekao je Barrot.
Ponovio je da je Francuska “jasno izrazila svoje mišljenje o Nicolasu Maduru” i korištenoj metodi, “ali je nismo nazvali demokratskom”.