Svaka druga ili svaka četvrta žena u Bosni i Hercegovini trpi neku vrstu nasilja, rečeno je na tematskoj sjednici – Praćenje provođenja preporuka iz Izvješća o reviziji učinka “Ravnopravnost spolova i prevencija nasilja nad ženama” u Federaciji BiH, koja je održana danas u Sarajevu, u zgradi Parlamenta Federacije BiH.
Rečeno je da je trend nasilja nad ženama u porastu kako u BiH tako iu regionu.
Ima još puno toga za napraviti
U razdoblju 2019.-2022. u FBiH ukupan broj žrtava obiteljskog nasilja je 10.294, od čega su 78 posto, odnosno 8.038 žene.
Na današnjoj sjednici, koju je organiziralo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, analizirano je revizorsko izvješće o postupanju po preporukama iz Izvješća o ravnopravnosti spolova i prevenciji nasilja nad ženama u FBiH koje je sačinjeno u 2023. godini.
– Kada smo planirali reviziju 2023. godine, jedan od razloga, uz probleme u ostvarivanju ravnopravnosti spolova, bili su i poražavajući podaci o sveprisutnom nasilju nad ženama. Podaci pokazuju da je ova pojava i dalje prisutna. U biti postoji jako puno podataka o prijavljenom nasilju, ali i nikad prijavljenih ili prekasnih prijava, koje imamo zbog straha žrtava, ekonomske ovisnosti o počinitelju nasilja, društvenog shvaćanja da se ovaj problem smatra obiteljskim problemom. Ove godine pratili smo provedbu preporuka. Iako su napravljeni pomaci, ima dosta prostora da se još učini – kazala je Aida Đozić ispred Sektora za reviziju učinka Ureda za reviziju institucija u FBiH.
Glavni revizor Ureda za reviziju institucija u FBiH Mirza Kudić kazao je da bez institucionalne podrške preporuke ostaju samo na papiru.
– Nedavno je unaprijeđen zakonodavni okvir. Potrebno je provesti zakone koji su doneseni, bez toga nećemo imati stvarne promjene na terenu, niti će žrtve nasilja osjetiti da se išta promijenilo – rekla je Kudić.
Jedan psiholog na 15.000 stanovnika, jedan socijalni radnik na 4.000 stanovnika
U revizorskom izvješću o praćenju provođenja preporuka iz izvješća o reviziji učinka „Ravnopravnost spolova i prevencija nasilja nad ženama“ u Federaciji BiH, između ostalog, stoji da u Federaciji BiH postoji jedan socijalni radnik na 4.000 stanovnika i jedan psiholog na 15.000 stanovnika.
– Skoro svi centri iskazuju nedostatak socijalnih radnika i psihologa, osim Centra za socijalni rad Goražde. Najizraženiji deficit prisutan je u većim središtima kao što su Tuzla, Zenica, Sarajevo i Mostar, što se može negativno odraziti na kvalitetu i dostupnost usluga socijalne zaštite, posebno za ranjive kategorije stanovništva – navodi se u revizorskom izvješću.
U izvještaju se također navodi da smještaj za žrtve nasilja nije osiguran u svim kantonima (PK, BPK, SBK, ZHK i Kanton 10).
Također, FBiH nema dovoljno kapaciteta za zbrinjavanje žrtava nasilja. Raspoloživi kapacitet mjesta u sigurnim kućama na području FBiH je 126, dok bi prema standardima Istanbulske konvencije u FBiH, prema broju stanovnika, trebala biti raspoloživa 222 mjesta.