Grupacija tvrtki koje se godinama bave preradom, distribucijom i izvozom čelika uputila je dopis Vijeću ministara BiH, na adresu predsjedavajuće Borjane Krišto, u povodu prijedloga odluke o uvođenju privremene zaštitne mjere za uvoz čelika i proizvoda od čelika.
Upozoravaju da bi takva odluka dodatno destabilizirala tržište i pogodila građane.
Tvrde da bi ta mjera izazvala rast cijena stanova i infrastrukturnih projekata, ugrozila više od 2000 radnih mjesta i otvorila prostor za monopol jednog proizvođača. Upozoravaju i na moguće narušavanje odnosa s ključnim trgovinskim partnerima, uključujući Europsku uniju i Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA).
Prijedlogom, koji bi se trebao razmatrati na 103. sjednici zakazanoj za sutra, predviđeno je povećanje carinske stope na 30 posto.
Potpisnici pisma smatraju da bi njegovo usvajanje izazvalo ozbiljne poremećaje na tržištu, rast cijena osnovnih sirovina i lančane negativne posljedice za prerađivački sektor i investicije.
Navode da je formalni razlog zaštita domaće proizvodnje od teško otklonjive štete, ali tvrde da bi suštinski učinak bio zatvaranje tržišta i stvaranje monopolskog položaja jednog proizvođača čelika u Bosni i Hercegovini.
Prema njihovim podacima, trenutna cijena rebrastog betonskog čelika i toplovaljane žice je između 1.100 i 1.200 KM po toni.
Potpisnici zahtjeva
Uvođenje carine od 30 posto značilo bi dodatno opterećenje od blizu 350 KM po toni, što bi, kako upozoravaju, otvorilo prostor za poskupljenja i do 300 KM po toni na domaćem tržištu.
Posljedice bi se, ističu, izravno prelile na građane kroz skuplje stanove, poskupljenja infrastrukturnih projekata, odgodu investicija i smanjenje obujma proizvodnje, uz realan rizik od zatvaranja pogona i gubitka radnih mjesta.
Svoj stav gospodarstvenici dodatno argumentiraju podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni, navodeći da je Bosna i Hercegovina u 2025. godini izvezla oko 367.000 tona čelika, dok je uvoz iznosio oko 119.000 tona, što predstavlja odnos 4:1 u korist izvoza. Smatraju da takvi pokazatelji ne potvrđuju tvrdnje o ugroženosti domaće proizvodnje u mjeri koja bi opravdala drastičnu carinsku intervenciju.
Upozoravaju i na moguće međunarodne posljedice, posebice u odnosima s Europskom unijom, Republikom Turskom i zemljama članicama CEFTA-e, ističući kako bi jednostrano povećanje carina moglo dovesti do recipročnih mjera i dodatnog slabljenja izvozne pozicije Bosne i Hercegovine.
Kao alternativu predlažu da se eventualne zaštitne mjere razmatraju isključivo kao recipročan odgovor na poteze drugih država, uz jasno vremensko ograničenje – maksimalno 90 dana, uz mogućnost produljenja nakon procjene učinaka. Traže i uvođenje prijelaznog razdoblja od najmanje 60 dana kako bi se gospodarski subjekti mogli prilagoditi.
Inače, upozoravaju da bi teret političke odluke o zatvaranju tržnice u konačnici snosili građani Bosne i Hercegovine kroz rast cijena i slabljenje ekonomske stabilnosti države.