Bosanci i Hercegovci naoružani do zuba. Prema službenim podacima, građani imaju više od 370.000 registriranih komada legalnog oružja, uglavnom pištolja.
Statističke podatke o legalno registriranom oružju prikupljao je Koordinacijski odbor za kontrolu lakog i malog oružja u BiH tijekom 2025. godine.
Utvrdili su da je prošle godine u FBiH bilo 236.844 komada legalnog oružja, u Republici Srpskoj 130.380 komada, au Brčko distriktu 4.919 komada.
Ove brojke drastično se razlikuju u odnosu na one pet godina ranije, odnosno 2020. godine, kada je u FBiH bilo 182.338 komada oružja, u Republici Srpskoj 94.653, au Brčko distriktu 3.828 komada oružja.
Dakle, u BiH je od 2020. do 2025. godine broj legalnog oružja porastao sa 280.819 na 372.143 komada.
Prema službenim podacima, lani je na muškarce registrirano 365.679 komada oružja, a na žene preostalih 6.464 komada.
Ilegalno oružje
Podaci govore da je svake godine porast i da se građani svake godine sve više naoružavaju.
No, prema riječima stručnjaka za sigurnost Safeta Mušića, problem nije u legalnom, nego u ilegalnom oružju, kojeg je puno više.
– Prema istraživanjima UNDP-a, u Bosni i Hercegovini postoji čak više od 750.000 komada ilegalnog oružja. Uglavnom se radi o tzv. “ratnom oružju”, raznim vrstama pušaka, automatskog oružja, heklera i slično.
To predstavlja poseban sigurnosni izazov, jer je većina tog oružja zaostalo iz rata, zatim problem ilegalnog uvoza oružja u BiH, nesigurne granice. To oružje završava u rukama maloljetnika, koji ga nikada nisu mogli legalno nabaviti. Zato imamo toliko pucnjava, ozljeda, pokušaja ubojstava. Posebno zabrinjava činjenica da se radi o ilegalnom oružju koje se koristi u obiteljskom nasilju. Svjedoci smo brojnih slučajeva ubojstava žena, femicida počinjenih ilegalnim oružjem – kaže Mušić.
Safet Mušić
FOTO: Arhiva
Prema njegovim riječima, politička i društvena klima u kojoj živimo, stalna nesigurnost i “zveckanje oružjem” na neki način “tjera” obične ljude da se legalno naoružaju. Zato su kantonalni sudovi puni redova onih “normalnih” ljudi koji čekaju potvrdu o posjedovanju oružja.
– To i nije toliki problem. Ljudi se žele osjećati sigurnije. Sve ide po protokolu. Morate proći obuku, liječnički pregled, mnoge psihološke testove. Tko ne prođe, ne može ga ni dobiti. Ta brojka od 350 tisuća registriranih legalnih oružja nije problem. To je europski prosjek i regionalni prosjek. Imate još više naoružanih ljudi u regiji – zaključuje Safet Mušić za Faktor.
Osjećaj neizvjesnosti
Sociolog i psiholog Ibrahim Prohić smatra da je ovo globalni problem. Prema njegovim riječima, u posljednjih 30 godina u svijetu je drastično porastao broj kaznenih djela, ali su se drastično promijenili i oblici nasilja. Brutalnost nasilja dosegla je nevjerojatne razmjere.
– Zadnjih 30-40 godina u svijetu imate cijeli projekt “izazivanja straha”. Krajnji cilj toga je interes krupnog kapitala i enormna zarada. A najlakše je manipulirati strahom, čovjekom koji se boji. Ljudi misle da je to samo u Americi. Svugdje je tako. Strah je osnovna evolucijska emocija. Osim toga, imate neizvjesnost. Dakle, neizvjesnost i strah su dvije emocije koje u konačnici kod čovjeka izazivaju agresiju i brutalnost – kaže Prohić.
Ibrahim Prohić
FOTO: Arhiva
Prohić dodaje da svemu tome doprinosi činjenica da je neko ko sada ima 40 ili 50 godina odrastao u strahu i neizvjesnosti prije rata, tada smo imali rat, a sada imamo rat poslije rata.
– Te generacije sada žive u “hibridnom ratu”. Pogledajte što se događalo na Bliskom istoku posljednja četiri tjedna. Ljudi su u strahu. S druge strane, ne prođe dan a da netko od tzv. političara ne zaprijeti. Neizvjesnost je mnogo gora od nečeg lošeg što se stvarno događa. Uz to, ništa ne pomaže ni to što stalno slušamo i čitamo kako se Srbija i Hrvatska naoružavaju. Dakle, imamo dvije politike koje su u nekoliko navrata, i nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, pokazale negativnu i neprijateljsku stranu prema Bosni i Hercegovini. I što onda građaninu BiH preostaje nego da “istjera” potvrde i uzme taj pištolj – zaključuje Prohić za Faktor.