Dok banke građanima nude dugoročne kredite po kamatama od tri do četiri posto, ministrica financija bosanskohercegovačkog entiteta RS Zora Vidović zadužuje ovaj dio Bosne i Hercegovine po kamatama od gotovo 5,5 posto, što jasno pokazuje kako tržište procjenjuje rizik.
Ekonomist Zoran Pavlović smatra da je ključni problem zaduživanja RSe izloženost.
– Kada je jedan dužnik značajno zadužen kod neke financijske institucije, Agencija za bankarstvo ima sustav koji ne dopušta da se banka preeksponira prema jednom klijentu – objašnjava Pavlović.
Dodaje da su se s vremenom na domaćem tržištu uvriježile kamate od pet do 5,5 posto, piše Srpskainfo.
– Napravljen je mehanizam kojim su kamate od pet do 5,5 posto postale standard. S druge strane, banke pokušavaju povući sredstva od građana na rok od 2,5 do 3 posto, a zatim isti novac plasiraju državama uz 5,5 posto. To je čista trgovina novcem – kaže Pavlović.
Kad je riječ o kreditima građanima, situacija je drugačija.
– Građani se zadužuju po nižim kamatama jer je cijena kredita definirana kroz dvije osnovice: kamatu kao trošak rada banke i isplatu oročenih sredstava građanima. To u prosjeku iznosi 3,5 do 4 posto – navodi.
Pavlović podsjeća i na ulogu euribora kod dugoročnih kredita.
– Centralna banka BiH dozvolila je da stambeni i drugi dugoročni krediti imaju komponentu Euribor, što predstavlja cijenu eura u Europi. Iako je Euribor bio nula ili ispod nule, to nije bio značajan trošak.
S inflacijom i ratom u Ukrajini narasla je i do četiri posto, a taj novac koji se naplaćuje građanima praktički je čista zarada banaka – ističe Pavlović.
Prema njegovim riječima, banke danas uglavnom koriste domaći novac građana, a ne sredstva iz inozemstva.
– Banke su uzimale novac od građana i njime financirale potrebe građana i gospodarstva. Ne uzimaju eure od matičnih banaka, već koriste domaći novac. Rezultat toga je da je financijski sektor prošle godine ostvario prihod od gotovo milijardu maraka. Plaćeno je 100 milijuna poreza, a 900 milijuna ostalo je bankama. Mi kao građani smo to platili – naglašava Pavlović.
Drugi su, podsjeća, reagirali odlučnije.
– Kad je Viktor Orban to vidio u Mađarskoj, izjavio je da je financijski sektor dužan platiti 50 posto poreza na prihode koje ostvari, jer ti prihodi primarno dolaze od građana i gospodarstva i njih treba zaštititi – zaključuje Pavlović.