NATO razmatra ukidanje prakse održavanja godišnjih samita, što bi mogao biti pokušaj izbjegavanja potencijalno napetog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u njegovoj posljednjoj godini mandata, otkrilo je šest izvora. Trumpova administracija često je oštro kritizirala mnoge od 31 ostale članice saveza, nedavno ih prozivajući zbog nedovoljne potpore američkim vojnim operacijama protiv Irana. Reuters.
Učestalost samita NATO-a mijenjala se tijekom 77 godina postojanja, no čelnici će se sastajati svakog ljeta od 2021. Ove godine sastanak će se održati u Ankari 7. i 8. srpnja. Međutim, neke članice zagovaraju rjeđe održavanje, tvrde visoki europski dužnosnici i diplomati iz zemalja članica.
Manje drame, više fokusa
Jedan je diplomat izjavio da će se summit 2027. u Albaniji vjerojatno održati na jesen, dok se razmatra mogućnost da 2028., kada su američki predsjednički izbori, summit uopće ne bude organiziran.
Drugi izvor kaže da neke zemlje zagovaraju održavanje summita svake dvije godine, no odluka još nije donesena. Konačnu riječ imat će glavni tajnik Mark Rutte. Svi izvori govorili su anonimno.
Iz NATO-a kažu da će se sastanci šefova država i vlada nastaviti, uz redovite konzultacije i donošenje odluka između samita.
Dok je Trump naveden kao jedan od razloga, diplomati također ukazuju na širi problem – godišnji summit stvara pritisak za “atraktivnim ishodima”, što odvlači pažnju od dugoročnog planiranja. “Bolje imati manje samita nego loš summit”, rekao je jedan diplomat.
Trump u fokusu
Analitičarka Phyllis Berry vjeruje da bi rjeđi sastanci na vrhu smanjili napetosti i omogućili NATO-u da se usredotoči na temeljne zadaće. Podsjetila je da je tijekom Hladnog rata održano samo osam samita.
Prethodne Trumpove sastanke na vrhu obilježile su kritike saveznika zbog niske potrošnje za obranu. Prošlogodišnji summit u Haagu prošao je bez većih incidenata, što je ocijenjeno kao uspjeh, unatoč njegovim zahtjevima da članice povećaju izdvajanja na 5 posto BDP-a.
Ni ovogodišnji susret ne djeluje mirno. Nakon neslaganja oko podrške u sukobu s Iranom, Trump je doveo u pitanje američku privrženost NATO-vom načelu kolektivne obrane, pa čak i mogućnost izlaska SAD-a iz saveza. Ranije je izazvao reakcije zbog ideje o preuzimanju Grenlanda, teritorija Danske, koja je također članica NATO-a.