Babine huke, meteorološka pojava koja se uglavnom javlja u ožujku, razdoblje je kada se u jednom danu izmijene četiri godišnja doba.
Ideš na posao, vani je sunčano, preko dana, iz vedra neba, počinje padati snijeg.
Snijeg je karakterističan po tome što su vrlo mali nanosi, koje nosi vjetar, pa je po njemu vrlo nezgodno hodati. Snijeg ti ide ravno u oči. Ne pomažu ni šešir ni kišobran. Nakon toga opet naglo ugrije sunce, pa opet snijeg, kiša, vjetar i tako cijeli dan.
Mnogima je ovo “najomraženiji” meteorološki fenomen.
Hoćemo li ove godine imati babine huke?
Odgovor smo potražili u Federalnom hidrometeorološkom zavodu Bosne i Hercegovine.
– Sigurno hoćemo babine huke. Lani su kasnili, ali to nije vezano uz fiksni datum ili razdoblje. Moramo biti spremni na te promjenjive vremenske uvjete.
Nemoguće je točno reći kada će početi, ali to je razdoblje kada se sva četiri godišnja doba zgnječe u jednom danu. To se događa svake godine, samo ovisi o razdoblju. Ovo je naša klima i ovo su naši klimatski uvjeti. Moramo biti spremni na to. Narod je to promatrao i vidio davno prije nas, generacije i generacije pamte Babine huke, pa se očekuju i ove godine – kaže meteorolog Bakir Krajinović.
Zanimalo nas je zašto dopiru babine huke.
– To promjenjivo vrijeme dolazi upravo zbog nestabilnosti atmosfere i uvjeta koji vladaju u tom razdoblju. Događaju se uvijek kada je zračna masa iznad naše zemlje bogata vlagom. U takvim okolnostima, zbog velikih razlika u prizemnoj temperaturi, postoje jasni intervali kada danju ima sunca, a tek za nekoliko sati dolazi do promjene kada se naoblači i tada kiša prelazi u susnježicu i snijeg. Temperaturne oscilacije su u takvim situacijama prilično velike. I to meteorološki gledano. Iako se kaže da potječe iz narodnog vjerovanja, može se jasno meteorološki objasniti. Nije izravno vezano uz datum, obično se pojavljuje u ožujku, ali može i prijeći travanj. Ljudi ne vole te promjene, i ne podnose ih, jer te nagle promjene negativno utiču na naše raspoloženje – zaključuje za Faktor meteorolog Bakir Krajinović.
Narodna vjerovanja
Pučka meteorologija kaže da u ožujku tri puta mora “posoliti”, odnosno tri puta mora pasti snijeg.
Kaže se da će, ako u ožujku tri puta ne padne snijeg, treći put biti u travnju.
U pučkoj meteorologiji ožujak se nekada nazivao Babin graja ili Baba Marta – zbog jakih vjetrova i promjenjivosti. Također, prema narodnom vjerovanju, babine huke počinju nakon Džemreta, a traju “od pola deset do pola jedanaest” tjedana nakon Božića.
Kako je zapravo nastao naziv babina huka?
Naziv ove meteorološke pojave dobio je po baki Marti.
Iako su mnogi vjerovali da je Marta baka koja je “kukala” u vatru i dim u peći i tako stvarala vjernike u snježnim vihorima, istina je sasvim drugačija.
Postoje mnoge legende i narodne priče vezane uz ovo iznenadno odmjeravanje vrućih i niskih temperatura.
Prema legendi, baka Marka je preko zime vodila koze u planinu i cijelim putem ponavljala “Ajmo, s božjom pomoći”.
Ali jednog martovskog dana prevarilo ju je lijepo vrijeme i sunce, pa je odvela kozu i sedam kozlića u planinu, ali ovaj put rekavši: „Do sada je trebalo s božjom pomoći, a sada se može i bez toga“, „Hajde, bez božje pomoći“. Pomislila je, sad nije toliko hladno da joj treba Božja pomoć.
U tom trenutku “Bog se naljuti”.
Kad je stigla u planinu, odjednom je zahladnilo, počeo je padati snijeg, a baka, koza i jarići su se smrzli.