Iako najnovija izvješća Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) pokazuju da cijene hrane na svjetskom tržištu padaju već peti mjesec zaredom, potrošači u Bosni i Hercegovini ne osjećaju taj trend.
Naprotiv, cijene osnovnih životnih namirnica na domaćim tržnicama iz mjeseca u mjesec rastu, dodatno opterećujući ionako slabu kupovnu moć građana.
Prema FAO indeksu cijena hrane, u siječnju je zabilježen pad cijena u odnosu na prethodni mjesec, kao iu odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na svjetskom tržištu posebno su pale cijene mliječnih proizvoda, mesa i šećera, dok su cijene žitarica ostale stabilne zahvaljujući obilnim zalihama pšenice u Europi i crnomorskoj regiji. Takve zalihe smanjile su zabrinutost zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta koji trenutno utječu na usjeve u mirovanju.
Umjerenija kretanja zabilježena su u sektoru biljnih ulja. Cijene suncokretovog ulja blago su porasle zbog ograničene ponude iz crnomorske regije, dok je tržište repičinog ulja Europske unije ostalo dobro opskrbljeno, dijelom zahvaljujući snažnom uvozu u prethodnom razdoblju. Općenito, svjetska tržišta hrane u siječnju nisu zabilježila veće poremećaje.
U svijetu padaju cijene mesa, u BiH rastu
Cijene mesa na svjetskom tržištu nastavile su blagi pad potaknut stabilnom opskrbom, dok su cijene mliječnih proizvoda zabilježile izraženiji pad, posebice sira i maslaca, zahvaljujući dovoljnim zalihama. Ovakva kretanja dodatno su pridonijela ukupnom smanjenju FAO indeksa cijena hrane.
No, situacija na domaćem tržištu potpuno je u suprotnosti sa svjetskim trendovima. Kupci u Bosni i Hercegovini ne vide korist od pada cijena na svjetskom tržištu. Tako kilogram mljevene junetine u Sarajevu košta između 22 i 24 KM, dok se cijena teletine kreće od 24 do čak 35 KM po kilogramu.
Slična je situacija i s mliječnim proizvodima. Iako u Federaciji BiH vlada višak mlijeka, na što mljekari upozoravaju već mjesecima, cijene mlijeka, sira i maslaca u trgovinama su i dalje visoke. Iz trgovačkih cijena teško je zaključiti da domaće tržište bilježi značajne viškove u proizvodnji mlijeka.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da Bosna i Hercegovina ne prati trendove na svjetskom tržištu, te da za to postoji više razloga. Prema njegovim riječima, iako cijene osnovnih životnih namirnica globalno padaju, domaće cijene iz mjeseca u mjesec rastu, dijelom i zbog slabe kupovne moći stanovništva.
– Građani kupuju samo osnovne proizvode, dok luksuznija roba ostaje na policama. Trgovci to koriste tako što postupno poskupljuju upravo one proizvode koji se najviše prodaju – pojašnjava Pavlović za Faktor.
Problem je i nedostatak ulaganja u proizvodne kapacitete
Dodatni problem je, dodaje, strukturne prirode – BiH ima značajnu proizvodnju sirovog mlijeka, ali nema dovoljno kapaciteta za preradu, poput proizvodnje mlijeka u prahu ili većih količina sira i maslaca. Zbog toga, unatoč globalnom padu cijena mliječnih proizvoda, na domaćem tržištu bilježi rast cijena sira i maslaca.
Konstantan “puzajući” rast cijena u Bosni i Hercegovini
Marin Bago, predsjednik Udruge potrošača Futura za Faktor ističe da u BiH već godinama postoji sustav “puzajućeg rasta” cijena u trgovinama.
– Navikli smo da su cijene iz mjeseca u mjesec veće, da nemamo zakonsku regulativu koja bi riješila naše probleme. U poljoprivredu se ne ulaže. Evo, recimo, da su države ulagale u stočarstvo, sad bismo imali jeftinije i kvalitetnije meso, tako je i sa svim ostalim, nažalost. Bosna i Hercegovina ne prati zbivanja u svijetu – pojašnjava Bago.
Tvrdi da postoji niz problema, “deset puta više uvozimo nego izvozimo”.
Prema posljednjim dostupnim podacima Agencije za statistiku BiH, cijene hrane i bezalkoholnih pića u BiH na kraju prošle godine bile su više od pet posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, što potvrđuje da inflacija hrane ostaje jedan od ključnih problema za kućanstva u BiH, bez obzira na povoljnija kretanja na svjetskom tržištu.