Kabinet ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića oglasio se dovodeći u pitanje odlazak Duške Jurišić, zamjenice ministra, na Regionalnu ministarsku konferenciju koja se održava u Skoplju, Sjeverna Makedonija 7. i 8. svibnja, tvrdeći da nije bilo odobrenja da ona kao predstavnica Ministarstva sudjeluje na tom skupu.
Jurišić je u isto vrijeme bio na poslu i u Skoplju!?
– Dok građani Bosne i Hercegovine svakodnevno slušaju lekcije o transparentnosti, odgovornosti i etičnosti nositelja javnih funkcija, praksa pojedinih dužnosnika pokazuje sasvim drugačiju sliku.
Prema informacijama i dokumentaciji kojom raspolažemo, Duška Jurišić sudjelovala je na Regionalnoj ministarskoj konferenciji o demografskoj otpornosti na visokoj razini koja je održana 7. i 8. svibnja 2026. u Skoplju, Sjeverna Makedonija. Istodobno, prema tim informacijama, nije postojao službeni putni nalog niti odobrenje za sudjelovanje na tom događaju kao predstavnik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH za navedeno putovanje.
Posebno zabrinjava činjenica da je u evidenciji prisutnosti na poslu navedeno da je bila na radnom mjestu u Ministarstvu 6., 7. i 8. svibnja, o čemu svjedoči evidencija prisutnosti na radu, ali i objavljeni materijali na osobnom Facebook profilu Duške Jurišić. Javnost ima pravo znati kako je moguće istovremeno biti prijavljen na rad u Sarajevu i sudjelovati na međunarodnoj konferenciji u Skoplju – navode iz Hurtićevog ureda i dodaju:
– Zbog toga se nameće logično pitanje koga je Duška Jurišić predstavljala na spomenutoj konferenciji? Bosnu i Hercegovinu i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine ili sebe kao privatnu osobu? No, to nije jedino pitanje koje zaslužuje pozornost javnosti.
I dok se građanima govori o racionalnom trošenju javnog novca, službena vozila i proračunska sredstva, prema dostupnim podacima, koriste se na način koji dovodi u pitanje odgovornost.
Referirali su se na prometne prekršaje počinjene u studenom 2023., ali i 2024. i 2026. godine, točnije na prekoračenje brzine.
FOTO: MLJPI BiH
Prebrza brzina, umjesto 130 km/h, vozilo 163 km/h
– Tako je 22.11.2023.godine u 23.14 sati na lokalitetu Petlja Podlugovi na dionici Zenica-Sarajevo zabilježeno ograničenje brzine od 163 km/h na dijelu ceste gdje je ograničenje brzine 130 km/h. Izrečena je novčana kazna od 100 KM.
Samo nekoliko dana ranije, 18. studenog 2023. godine u 17.14 sati, na istoj dionici kod Podlugova u općini Ilijaš zabilježena je brzina od 146 km/h, također iznad dozvoljene 130 km/h, za što je izrečena kazna od 100 KM.
Dana 28. svibnja 2024. godine evidentiran je novi prekršaj prekoračenja brzine u Liješnici. Vozilo se kretalo brzinom od 108 km/h, odnosno 28 km/h iznad dozvoljene brzine, zbog čega je izrečena kazna od 100 KM.
Ni 2026. godina nije prošla bez prekršaja. Dana 25. veljače 2026. godine u 10.21 sati, na lokalitetu Olovske luke u općini Olovo, evidentirana je brzina od 71 km/h, odnosno 11 km/h iznad dozvoljene brzine, za što je izrečena kazna od 50 KM – saopćeno je iz Kabineta državnog ministra Sevlida Hurtića i dodano:
– Iako se na putnim nalozima za pojedine mjesece jasno evidentira i potpisuje loko vožnja (područje Sarajeva), krivotvorenje putnih naloga se nastavlja. Ovakvo ponašanje nije zakonom dopušteno i dodatno postavlja pitanje vjerodostojnosti evidencije o korištenju službenih vozila, tim više što su se ovakve i slične situacije ponavljale i ponavljaju više puta.
I dok se uredno vode evidencije o potrošnji goriva i korištenju službenog vozila kroz takozvane lokalne vožnje, prekršajni se nalozi gomilaju. Građani Bosne i Hercegovine imaju puno pravo postaviti pitanje tko je odgovoran za ovakvo ponašanje i da li troškove neodgovorne vožnje službenih vozila u konačnici plaćaju porezni obveznici.
Oni koji najglasnije pozivaju na moral, etiku, transparentnost i odgovornost prvi trebaju pokazati spremnost da svoje postupke stave pod lupu javnosti. Standarde koje zahtijevaju od drugih moraju primijeniti i na sebe – navode iz Vlade.
Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju istinu
Na kraju su rekli:
– Zbog svega navedenog očekujemo od nadležnih institucija jasne i nedvosmislene odgovore javnosti o okolnostima odlaska na konferenciju u Skoplje, načinu evidentiranja prisutnosti na radu, korištenju službenog vozila, prekršajnim nalozima i eventualnoj odgovornosti za navedene postupke. Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju istinu, a ne izgovore. Transparentnost ne smije biti politički slogan, već obveza svakog javnog dužnosnika.