Neproširene terapijske indikacije za mnoge lijekove jedan su od problema s kojima se susreću onkološki pacijenti u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Riječ je o pacijentima koji su u takozvanoj “sivoj zoni” jer lijekove koji su im propisani, iako su na listi Federalnog fonda solidarnosti, ne mogu dobiti osim ako ih sami ne kupe.
Razlog je, navode, što su mnogi lijekovi indicirani samo za jednu ili dvije bolesti, iako uspješno liječe i druge maligne bolesti.
Lijek nije indiciran za histiocitozu
S ovim problemom susreo se i pacijent koji živi na području Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) te je zamolio da mu ne objavljujemo ime i prezime.
On je jedini, kako nam je rekao, u BiH koji boluje od histiocitoze, rijetke grupe poremećaja imunološkog sustava koju karakterizira prekomjerno stvaranje i nakupljanje histiocita (vrsta bijelih krvnih stanica) u tkivima, što dovodi do oštećenja organa, ožiljaka ili tumora.
Zbog bolesti mu je propisan lijek koji se daje oboljelima od melanoma (invazivni rak kože), a koji uspješno liječi histiocitozu, ali ga je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH odbio, jer bolest nije registrirana i terapijska indikacija nije proširena.
Kaže da mjesečna terapija tim lijekom košta 5.000 KM.
– Iz Zavoda su mi jednostavno napisali da nemaju lijeka za moju bolest, bez obzira na to što je terapija koja mi je propisana na listi Fonda solidarnosti, ali samo za oboljele od melanoma. Srećom, preko Viber grupe uspio sam stupiti u kontakt s oboljelima od melanoma koji su igrom slučaja imali višak tableta pa su mi ih dali. Lijek sam uzimala od prošlog srpnja do kraja siječnja ove godine. Bolest je stavljena pod kontrolu, ali imam nuspojave, pa mi treba novi lijek. Uspjela sam se usmeno dogovoriti s kantonalnom institucijom da mi vrate novac za novi lijek, hoće li tako biti, ostaje da se vidi – kaže pacijentica.
Obratio se Odboru za zdravstvo
Naš sugovornik do sada se dva puta obraćao Odboru za zdravstvo Parlamenta FBiH da mu se osigura potrebna terapija. Prvi put za prvi lijek, a nedavno i za drugu terapiju encorafenib (trgovačko ime brafts).
– Povjerenstvo mi je prvi put odgovorilo da su poslali Federalnom ministarstvu zdravstva da proširi indikaciju prilikom revizije liste za postojeći lijek. Nakon sedam mjeseci ponovno sam ih kontaktirao, a oni su mi odgovorili isto. Od veljače sam bez terapije, što nikako nije dobro, ali što mogu. Nemam novca da ga kupim, vidjet ću hoće li mi institut u Zenici izaći u susret – dodaje sagovornik.
Lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirana od 2019. Povjerenstva su prošle godine završila svoj dio posla, ali je “zapelo” u Vladi FBiH koja mora dati konačnu riječ.
– U međuvremenu sam dobio informaciju da je Lista lijekova upućena Federalnoj vladi, ali je vraćena jer nije dobila suglasnost Federalnog ministarstva financija. Zapravo, riječ je o politici vladajućih, jer ako se lista nije mijenjala od 2019., ni aktualnoj vlasti se ne žuri, jer je mišljenje mnogih da se to može i nakon izbora. Činjenica da pacijenti osjećaju snagu nije previše iznenađujuća. A ako se u skorije vrijeme lista revidira, nemam se čemu nadati, jer sam dobila informaciju da moj lijek opet nije uvršten – rekla je pacijentica.