Godine 2023. Međunarodna agencija za atomsku energiju otkrila je tragove urana obogaćenog do 83,7 posto, vrlo blizu kritične granice od 90 posto. Osim toga, Iran je nakupio više od 400 kilograma visoko obogaćenog urana. Čak i nakon američkih i izraelskih napada te su zalihe uglavnom preživjele, a neke od njih mogle bi biti premještene na tajne lokacije. Svi ovi podaci dovode u pitanje tvrdnje da je nedavna izraelska agresija potpuno uništila iranske sposobnosti razvoja nuklearnog oružja, dok trenutni američki vojni pritisak u regiji zapravo sugerira suprotno.
Nedavno izvješće Bulletin of the Atomic Scientists tvrdi da Iran već ima dovoljno obogaćenog urana (oko 60%) za proizvodnju rudimentarnih nuklearnih bombi, bez potrebe za daljnjim obogaćivanjem. Ovo oružje ne bi zahtijevalo sofisticirane rakete ili balističke sustave dostave – dovoljan bi bio jednostavan kamion, brod ili helikopter. Zamišljeni scenarij također uključuje detonacije u osjetljivim područjima kao što je Hormuški tjesnac, ključni prolaz za globalnu opskrbu naftom i plinom.
Iran i strah za vlastiti opstanak
Ako je vjerovati iranskim čelnicima, strah od gubitka moći mogao bi biti najjači motivator za razvoj nuklearnog oružja. Iran je zemlja koja se suočava s mnogim prijetnjama, od vanjskih vojnih prijetnji do domaćih političkih turbulencija. – Ako misle da im prijeti ista sudbina kao nekima od nedavnih arapskih vođa poput Sadama Huseina ili Moamera Gadafija, možda su spremni učiniti sve kako bi osigurali svoju sigurnost – navodi se u međunarodne analize.
Tijekom Hladnog rata, koncept “uzajamno osiguranog uništenja” (MAD) imao je veliku moć u sprječavanju globalnog sukoba. Ali povijest nas podsjeća da je svijet nekoliko puta bio na rubu nuklearnog rata, na primjer tijekom Kubanske raketne krize 1962. Tada je samo suzdržanost spriječila katastrofu.
Nova prijetnja: Nuklearna utrka na Bliskom istoku
Uz napetosti u regiji, prijetnja nuklearnim oružjem postaje sve stvarnija. Budući da Izrael već posjeduje nuklearni arsenal, a Saudijska Arabija blizu pakistanskog nuklearnog programa, jasno je da bi nuklearna utrka mogla zahvatiti cijeli Bliski istok.
Što Amerika može učiniti?
Sjedinjene Države sada imaju nekoliko opcija na stolu, ali sve nose visok rizik od eskalacije. Mogu odlučiti ignorirati iranske nuklearne ambicije, pokrenuti ograničeni napad, pokušati promijeniti režim u Teheranu, nametnuti pomorsku blokadu ili čak postaviti nuklearni ultimatum. Bilo koja od ovih opcija mogla bi dovesti do globalne krize, što bi Iranu moglo dati izgovor za ishitrenu akciju.
Diplomacija kao ključ rješenja
Najbolja opcija za sprječavanje daljnjeg širenja nuklearnog oružja na Bliskom istoku je ponovno pokretanje diplomatskih pregovora i jačanje međunarodnih ugovora o kontroli naoružanja. Druge svjetske sile – poput Kine, Rusije, Indije, pa čak i Saudijske Arabije – nesklone su širenju nuklearnog oružja u regiji.