Kina je vjerojatno postavila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila u svoja tri polja silosa i pritom pokazuje nezainteresiranost za pregovore o kontroli naoružanja, navode svjetske agencije.
Podaci dolaze iz nacrta Pentagonovog izvješća koje naglašava rastuće vojne ambicije Pekinga.
Kina brzo širi i modernizira svoj arsenal oružja brže od bilo koje druge nuklearne sile.
Peking je izvješće o vojnoj izgradnji opisao kao pokušaj da se “okleveta Kina i namjerno zavede međunarodna zajednica”.
Prošli je mjesec američki predsjednik Donald Trump rekao da možda radi na planu denuklearizacije s Kinom i Rusijom.
Međutim, u nacrtu izvješća Pentagona stoji da Peking nije pokazao interes za takve inicijative.
– Još uvijek ne vidimo interes Pekinga za provedbu takvih mjera ili opsežnijih rasprava o kontroli naoružanja – stoji u izvješću.
U izvješću se precizira da je Kina vjerojatno postavila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila DF-31 na čvrsto gorivo u poljima silosa blizu granice s Mongolijom.
Iako je Pentagon ranije izvijestio o postojanju ovih polja, ovo je prvi put da je prijavljen broj raspoređenih projektila.
Prema izvješću, kineska zaliha nuklearnih bojevih glava 2024. godine brojala je nešto više od 600 bojevih glava, što odražava “sporiju stopu proizvodnje u usporedbi s prethodnim godinama”.
Međutim, dodaje se da je kinesko nuklearno širenje u tijeku i da se predviđa da će imati više od 1000 bojevih glava do 2030.
Kina, sa svoje strane, tvrdi da se pridržava “strategije nuklearne samoobrane i provodi politiku zabrane prve uporabe”.
Peking usavršava svoje vojne opcije za zauzimanje Tajvana “brutalnom silom”, navodi se u izvješću, dodajući da bi jedna od opcija mogla uključivati napade na ciljeve 1500 do 2000 nautičkih milja od Kine.
“U dovoljnoj mjeri, ovi udari mogli bi ozbiljno izazvati i poremetiti američku prisutnost u ili oko sukoba u azijsko-pacifičkoj regiji”, stoji u izvješću.