Pad zaposlenosti i slabiji protok javnih prihoda u Federaciji BiH ponovno su otvorili staru dilemu koja sve više prerasta u politički paradoks, dok statistike govore o manjem broju radnih mjesta i sve slabijem fiskalnom kapacitetu, a iz institucija istovremeno stižu tvrdnje da “nedostaje radne snage”.
Prema službenoj statistici, krajem ožujka 2026. godine broj zaposlenih iznosio je 541.829, što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodni mjesec, ali i osjetno smanjenje u odnosu na kraj prosinca 2025. godine, kada je bilo zaposleno 3.580 osoba više.
Istovremeno, bilježi se i pad naplate javnih prihoda, što dodatno povećava pritisak na ionako osjetljiv proračunski sustav.
Manjak radnika ili nešto treće
Ipak, u političkom diskursu ostaje dominantna teza o deficitu radnika, koja se sve više koristi kao argument za liberalizaciju tržišta rada i eventualni uvoz radne snage.
Upravo tu nastaje diskrepancija koja otvara prostor za različita tumačenja, radi li se o stvarnom nedostatku radnika ili o strukturnom problemu tržišta rada, gdje niske plaće, loši uvjeti rada i odlazak stanovništva stvaraju privid „upražnjenih radnih mjesta“?
Ekonomisti upozoravaju da se iza takvih tvrdnji često krije pokušaj normalizacije niskih primanja i fleksibilnijih oblika zapošljavanja, dok dio oporbe i stručne javnosti tvrdi da se time istovremeno skreće pozornost s neučinkovitosti javnih politika, sporosti reformi i slabog upravljanja ključnim infrastrukturnim i gospodarskim projektima.
No, Adnan Delić, federalni ministar socijalne politike i rada, na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH je za govornicom kazao kako Federaciji BiH nedostaje radnika.
Na naš upit kako to da Federaciji BiH nedostaje radnika i koji su uzroci, ministar Delić kaže:
– Kada je riječ o nedostatku radnika u Federaciji BiH i razlozima nedostatka radne snage, jedino što se nameće kao odgovor su globalna kretanja, odnosno globalne migracije, a samim tim i radne snage.
S obzirom na to da su Republika Hrvatska i Slovenija članice Europske unije, njihovi državljani mogu sa svojim dokumentima bez većih prepreka raditi diljem Europske unije. Samim time i te zemlje ostaju bez dijela radne snage, a taj nedostatak velikim dijelom popunjavaju radnici iz Bosne i Hercegovine i Srbije.
Fenomen neatraktivnih poslova
Osim toga, dodaje ministar, kako su granice otvorenije, posebice tijekom sezonskih poslova, naši ljudi odlaze raditi u zemlje zapadne Europe, upravo zato što tamo imaju mogućnost i priliku ostvariti veća primanja.
– Ono što je također indikativno je da sada imamo takozvana neatraktivna radna mjesta za domaću radnu snagu, što je fenomen s kojim zapadna Europa već dugo živi. Domaći radnici uglavnom ne žele raditi određene poslove u građevinarstvu, obrtu i dijelu uslužnog sektora, već odlaze na razvijenija tržišta rada, dok ta radna mjesta ovdje sve više popunjavaju radnici iz siromašnijih i nerazvijenijih zemalja od Bosne i Hercegovine – pojašnjava Delić.
Dodaje da je, upravo zbog potreba tržišta rada i nedostatka domaće radne snage u pojedinim sektorima, ovogodišnja kvota za uvoz strane radne snage povećana na 7000 radnika.
– Važno je naglasiti da strani radnik nije jeftinija opcija za poslodavca. Naprotiv, zapošljavanje stranog radnika znatno je skuplje od zapošljavanja domaćeg jer prema važećim propisima poslodavac stranom radniku mora osigurati radnu dozvolu, boravišnu dozvolu, smještaj i plaću.
No, zbog nedostatka domaćih radnika koji žele raditi određene poslove, posebice u deficitarnim zanimanjima, trenutno se kao jedno od rješenja za stabilizaciju tržišta rada nameće strana radna snaga – zaključuje Delić.
Jesenska naplata javnih prihoda
Istodobno, u razdoblju od siječnja do ožujka 2026. godine bilježi se pad naplate javnih prihoda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i to u iznosu većem od nekoliko milijuna konvertibilnih maraka.
Podaci o fiskalnom prometu pokazuju da je tijekom ožujka 2026. godine u Federaciji BiH preko fiskalnih uređaja ostvaren promet veći od 6,3 milijarde KM, uz izražene razlike među općinama.
Najveći broj fiskalnih uređaja registriran je na području općine Centar Sarajevo, dok je najveći ukupni fiskalni promet ostvaren na području općine Ilidža.
Obrazloženje brisanja radnika iz evidencije
Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor kaže da su ovo floskule Vlade FBiH i poslodavaca koji bi trebali opravdati dovoz radnika iz zemalja u kojima nemaju šta jesti, kako bi i dalje radili kao robovi.
– Ovo je pokušaj stvaranja situacije da plaće i dalje padaju na dno, kao da se domaći nezaposleni, (pa i zaposleni) potiču na iseljavanje.
Plus, opravdati brisanja iz evidencije i stvoriti fikciju da nema nezaposlenosti i da država radi fenomenalno. A povećanje minimalne plaće odavno se pretopilo u povećanje cijena i troškova života. Stvarnost je jasna. Svakako da imamo nezaposlenih koji trebaju adekvatna radna mjesta s primjerenom plaćom i uvjetima rada. Ti ljudi ne žive od zraka, pa ako rade na crno, kriva je država jer dopušta rad na crno i sivu ekonomiju, ako rade u inozemstvu, opet je kriva država jer su uvjeti poslovanja i zapošljavanja takvi da ljudi radije emigriraju – objašnjava Gavran.
Ističe da broj onih koji sjede i čekaju da im nešto “padne s neba” jednostavno logično ne može biti velik jer moraju imati prihode da bi preživjeli i takve su fantazije samo izgovori i opravdanja za navedeno.
– A neke Vladine mjere, poput zabrane rada nedjeljom, izravno smanjuju broj radnika, odnosno radna mjesta, te jačaju moć poslodavaca da manje plaćaju i nude lošije uvjete rada – zaključuje Gavran.
Mešalić: “Neka se vlast kloni kleptomanije”
Mahir Mešalić (DF), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, kazao je za Faktor da bi ministru Deliću i cijeloj Vladi FBiH bilo bolje da riješe probleme u JP Autoceste FBiH i deblokiraju izgradnju ceste Sarajevo – Tuzla.
Neke od mjera Vlade, poput zabrane rada nedjeljom, izravno smanjuju broj radnika, odnosno radna mjesta, te jačaju moć poslodavaca da plaćaju manje i nude lošije uvjete rada.
– Bilo bi poželjno da se Vlada FBiH “oslobodi kleptomanije”, da počne nešto raditi, a ne samo da nas “zadužuje”, i da ministri počnu dolaziti na sastanke, da se upoznaju s njima, od kojih neke nikada nismo ni vidjeli – kaže Mešalić, te dodaje da ima zaposlenog, a to pokazuju i podaci Zavoda za zapošljavanje, ali da “Delić očito radi za tuđe interese”.
Federacija ima višak radnika koji “sjede” za biroima
Miralem Galijašević (SDA), član Komisije za ekonomska pitanja i finansije Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kaže za Faktor da nije problem donijeti Zakon o zapošljavanju stranih radnika, ali je problem što u Federaciji BiH, prema statistici Zavoda, već postoji višak radnika koji “sjede” i čekaju posao.
– Mislim da vlasti u Federaciji BiH nisu uradile ništa od onoga što su obećale i da će Federacija i sada imati dodatni višak radnika ako se Željezara u Zenici ugasi. Trebali bi učiniti nešto po pitanju prekvalifikacije, a ne razmišljati o stranim radnicima – kazao je Galijašević.