Južna interkonekcija: Dogovoreni rokovi i zakoni, blokade se neće tolerirati

Izrada međudržavnog ugovora između BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji, izmjene entitetskog zakona i kratki rokovi za realizaciju projekta dogovoreni su danas na sastanku u američkom Veleposlanstvu u Sarajevu, uz poruku da se projekt neće vezivati ​​za političke ustupke niti će se tolerirati blokade.

– Dogovorena je dinamika realizacije projekta, uključujući i izradu međuvladinog sporazuma između BiH i Hrvatske, na čemu će raditi Vlada Federacije BiH, nakon čega će dokument biti upućen Vijeću ministara BiH na usvajanje. Sporazum će potom morati biti ratificiran u oba doma Parlamentarne skupštine BiH – kazala je danas novinarima nakon sastanka Sabina Ćudić, predsjednica Naše stranke.

Kazala je da će se paralelno raditi na izmjenama i dopunama Zakona o južnoj interkonekciji u Federaciji BiH.

– Iako je dinamika dogovorena, ostaje otvoreno pitanje sadržaja izmjena zakona, odnosno na čemu će se raditi sljedećih mjeseci – rekla je.

Kako je istaknuto tijekom sastanka, ističe Ćudić, ključno je da ovaj projekt nije i ne smije biti vezan za bilo kakve političke ustupke prema bilo kojem akteru.

Kako je rekla, na tome se inzistiralo od samog početka.

– Pokušaja politizacije već je bilo, uključujući i one u američkom Kongresu, ali poruka je jasna – Južna interkonekcija mora ostati u sferi ekonomije, a ne politike, kao obostrana korist Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine.

U fokusu je i pitanje kako osigurati diverzifikaciju plinske mreže, dugoročno niže cijene plina, te sigurnost i stabilnost opskrbe građana Bosne i Hercegovine. Istaknuto je da ozbiljnim investitorima, koji ulažu milijune dolara, nije u interesu politička destabilizacija zemlje – kazao je Ćudić.

Odgovarajući na pitanje kako bi na dinamiku pregovora mogli utjecati zahtjevi predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare za ocjenom ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji, Sabina Ćudić je kazala da je to pitanje postavila tijekom sastanka, te da joj je rečeno kako se ti zahtjevi mogu povući.

– To je pitanje koje trebate postaviti predstavnicima HDZ-a. Ono što je sasvim sigurno je da se blokade neće tolerirati – kazao je Ćudić.

Dodala je da je još rano govoriti o konkretnim izmjenama zakona, te da će se o tome još pregovarati, naglasivši da je sastanak bio uglavnom tehničkog karaktera.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i čelnik naroda i pravde Elmedin Konaković izjavio je da je to “najkraći, najbolji i najoperativniji sastanak” koji je do sada održan, navodeći nekoliko ključnih razloga.

On je prvi ukazao na odluku Europske unije da zabrani uvoz ruskog plina i ozbiljne rizike koje ona predstavlja za Bosnu i Hercegovinu. Drugi razlog je važnost Južne interkonekcije, ne samo u geopolitičkom, već i u gospodarskom smislu, dok je treći dolazak američkih investitora i kapitala koji, kako je rekao, dodatno stabiliziraju odnose.

– Danas smo dogovorili rokove koji su kratki, ali realni. Mislim da ova priča postaje vrlo realna, što je dobra vijest za cijelu Bosnu i Hercegovinu – rekao je Konaković.

Govoreći o modelu upravljanja, jedno od ključnih pitanja naveo je kako će izgledati tvrtka koja će upravljati projektom.

– Predviđena je dodjela koncesije, bez unaprijed određenog korisnika, uz mogućnost da u procesu učestvuju sve zainteresirane strane – kazao je Konaković.

No, kako je rekao, prednost će imati američke tvrtke, s obzirom da je riječ o američkom LNG-u.

– Postoji veliki interes američkih kompanija i neke su već iskazale interes u Vladi Federacije BiH. Rokovi su kratki, ali realni – zaključio je Konaković.

Sastanak je održan u američkoj ambasadi u Sarajevu, a nazočili su mu predstavnici stranaka Trojke i lideri političkih stranaka, među kojima Nermin Nikšić (SDP), Dragan Čović (HDZ BiH), Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Elmedin Konaković (Narod i pravda) i Sabina Ćudić, predsjednica Naše stranke.