Iza intenzivnih sastanaka političkih lidera, američkih diplomata i investitora oko Južne interkonekcije otvaraju se brojna pitanja – od sudbine BH plina i modela koncesije, do toga tko će sutra upravljati najvažnijim energetskim projektom u zemlji i po kojoj će cijeni plin plaćati građani.
Južna interkonekcija strateški je plinovodni projekt čija je svrha uvozom američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) kroz Hrvatsku povezati Bosnu i Hercegovinu s novim izvorima prirodnog plina, čime bi se ojačala energetska sigurnost i smanjila ovisnost o Rusiji.
Američki pritisak
Posljednjih tjedana tema ovog projekta bila je u središtu sastanaka organiziranih pod pokroviteljstvom Veleposlanstva SAD-a u BiH, na kojima su sudjelovali politički lideri iz Federacije BiH, uključujući Dragana Čovića i Sabinu Ćudić, te predstavnike američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy LLC i otpravnika poslova Veleposlanstva SAD-a Johna Ginkela.
Na tim sastancima razgovaralo se o ubrzanju realizacije Južne interkonekcije, uključujući ulogu američkog investitora u razvoju, izgradnji i upravljanju projektom, te važnosti diversifikacije izvora energije za BiH. Čović je nakon sastanka kazao kako je projekt imperativ energetske diversifikacije te da ga treba brzo realizirati, uz jačanje američkih ulaganja u BiH.
Ćudić protiv modela tri poduzeća
Sabina Ćudić, predsjednica Naše stranke, nakon sastanka s američkim investitorima, predstavnicima američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy LLC Josephom Flynnom i Jesseom Binnallom zainteresiranima za ulaganje i koncesiju za izgradnju Južne interkonekcije, plinovoda u BiH, ocijenila je da je to bio izuzetno važan, produktivan i detaljan sastanak, ali i priprema za sutrašnji tehnički sastanak na kojem će, kako je navela, ići u tehničke. pojedinosti o potrebnim sljedećim koracima.
– Ono što sam uvijek govorila na ovim sastancima, ponavljam i ovaj put, i vrag i prilike su u detaljima – rekla je Ćudić, te dodala kako ona osobno i naša stranka podržavaju ovaj projekt iz više razloga.
Prema njezinim riječima, sigurnosna politika Bosne i Hercegovine imat će koristi od ovolike investicije američkog investitora u BiH.
– Još važnije za građane BiH je to što smo zainteresirani za diverzifikaciju, raznolikost mogućnosti kada je u pitanju opskrba plinom, kako fizičkih osoba i individualnih kućanstava, tako i gospodarstva, ne samo u Sarajevu i Zenici, odakle su potrebe za plinom kućanstava u BiH, nego i za razvoj mreže za gospodarstvo Bosne i Hercegovine. Treća stvar je da Bosna i Hercegovina postaje sjecište opskrbe plinom, ne samo ove regije, već i važnog dijela Europe i postaje ključni energetski igrač u regiji i Europi. Da ne govorimo o mogućnosti niže cijene plina, odnosno o mogućnosti izbora između sadašnjih izvora plina za BiH, gdje imamo jedan izvor iz Rusije, uz mogućnost diverzifikacije s izvorom plina iz SAD-a – naveo je Ćudić.
Pojasnila je i zašto je rekla da “vrag leži u detaljima”, rekavši da “imamo potrebne izmjene Zakona o južnoj interkonekciji koje se tiču otvaranja mogućnosti koncesije”.
– Za našu stranku nije prihvatljivo da postoje tri tvrtke, prema prijedlogu HDZ-a BiH, da to budu tvrtke iz Hrvatske i BiH, odnosno BH plin i nova tvrtka iz Mostara. Za našu stranku to apsolutno nije prihvatljivo, ne samo iz političkih razloga, već i iz funkcionalnih razloga, jer želimo vidjeti investiciju koja se učinkovito provodi, a ne daje dodatne alate raznim akterima za blokade – rekao je predsjednik Naše stranke.
Američko veleposlanstvo u BiH jasno je poručilo da se daljnje blokiranje procesa neće tolerirati te da je projekt Južne interkonekcije prioritet SAD-a u kontekstu energetske sigurnosti i suradnje s Bosnom i Hercegovinom. Članovi Vlade složili su se da je potrebno brzo postići ključne korake, uključujući donošenje zakonskih rješenja i eventualno potpisivanje međunarodnog ugovora s Hrvatskom o isporuci LNG-a.
Ukratko, razgovori su bili usmjereni na aktiviranje investicijskog modela koji bi omogućio bržu izgradnju Južne interkonekcije, na zahtjeve za harmonizacijom pravnog okvira i na poruku američke strane da se politički otpori moraju prevladati radi općeg interesa građana i gospodarstva BiH.
“Čovićev Mostar”
Dragan Čović, čelnik HDZ-a BiH, nakon sastanaka s predstavnicima američkog veleposlanstva i investitorima prije dva dana, rekao je da je Južna interkonekcija “imperativ za energetsku diversifikaciju BiH” te da se projekt mora realizirati bez daljnjih odgoda, uz snažnije uključivanje američkog kapitala.
U Mostaru je dodatno istaknuo da se o ovom pitanju mora postići politički dogovor koji neće ugroziti mir, stabilnost i funkcioniranje institucija, te da su reforme i suradnja domaćih aktera preduvjet za napredak zemlje.
Ujedno je otvorio mogućnost formiranja nove tvrtke sa sjedištem u Mostaru koja bi bila nositelj projekta, čime je poručio da želi zadržati snažan politički i upravljački utjecaj na realizaciju Južne interkonekcije.
Što je “iza brda”? Jesu li ove najave da bi tvrtka BH GAS, koja BiH opskrbljuje ovim energentom više od 26 godina, mogla “uzletjeti” i što kažu stručnjaci i zastupnici?
Strah od ustupaka
Almir Bečarević, energetski stručnjak, kazao je za Faktor da je, što se tiče samog projekta Južne interkonekcije i angažmana SAD-a, on dobar zbog ubrzanja i da na taj dio niko ne bi trebao imati primjedbi.
– Znamo tko je sve to blokirao i da je projekt na određeni način izbačen iz tračnica, ali treba znati da nije samo u pitanju Zakon o Južnoj interkonekciji, sigurno će trebati donijeti set zakona kako bi se uopće ušlo u proceduru realizacije ideje s koncesionarom – ističe Bečarević.
Dodaje da će se, koliko je to dobro ili loše, vidjeti u idućem razdoblju, jer za sada jednostavno nema informacija o tome tko će biti koncesionar.
– Spominje li se ta tvrtka ili je to samo investitor, a pojavit će se neka druga, ili sad treća tvrtka. Ovdje je posebno značajno da se ne radi samo o gradnji, već bi sutra postojala i uprava u kojoj bi morala biti i neka tvrtka. Ne možete posjedovati plinovod koji održavate, na kojem ne radite sve poslove koje radi svaki transporter, a to je posjedovanje dispečerskog centra, odnosno naručivanje plina, redovito održavanje… Ima tu još puno detalja koje će morati riješiti u idućem razdoblju – kaže Bečarević.
Posebno ističe financiranje, a pitanje koliko će novca koštati kolika će sutra biti cijena kubika plina.
– Morate imati ne samo međudržavni ugovor, nego i ugovore o transporterima, jer plin će dolaziti iz pravca Hrvatske, a to znači da i koncesionar mora sklopiti određene ugovore s hrvatskom tvrtkom, a zatim i s BH plinom u čiji bi sustav ušao prirodni plin, tako da ima još puno detalja… Ovo je ozbiljan projekt, ali bojim se da put kojim sada idemo nije najsretnije rješenje, jer nitko ne govori o bitnim stvarima – kaže. Bečarević.
Dodaje da je u cijelom ovom projektu najjednostavnije sklopiti međudržavni ugovor, jer je on izraz namjera obiju država da žele da njihova dva plinovodna sustava budu povezana.
Ističe da svi zaboravljaju jednu bitnu stvar, a to je kakve će garancije taj koncesionar tražiti od države BiH, jer niko neće uložiti 200, 300 miliona eura a da ne traži garanciju, odnosno kako će mu se taj novac vratiti.
– Pitanje je što će sutra biti s cijenom plina kroz ovakav projekt. Vidjet ćemo u sljedećem razdoblju – zaključuje Bečarović.
Kakva će biti sudbina BH Gasa?
Govoreći o sudbini BH Gasa, Bečarević ističe da Dragan Čović ima širi plan, te da nije samo tvrtka koju želi osnovati u Mostaru.
– To je plan ovladavanja energetskim sektorom Federacije BiH, preuzimanjem energetskog regulatora koji je već ušao u taj segment sa svojim kadrovima, odnosno “puštanjem trojke”, ima i izgradnju termoelektrane na plin u blizini Alumijina, ima i burzu električne energije koju želi napraviti u Mostaru i tvrtku koja bi realizirala južnu interkonekciju, rekao je da postoji spektar svega. on želi. Hoće li mu neko to dozvoliti, nadam se da neće i nadam se da će kompanija BH Gas, odnosno onaj koji je prije 15 godina bio začetnik ove ideje, ostati na ovom dijelu gdje treba ostati. I što je najvažnije, nakon 30 godina korištenja tog plinovoda, dati ga onome tko je transporter i tko je sposoban i tko može odgovarati u svakom trenutku. Bez obzira što gospodin Čović rekao, to je jedini transporter koji je sve ove godine vodio i uvoz i transport plina i pokazao da to može bez problema – zaključuje Bečarević.
Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, kaže za Faktor da je cijela ova priča o razgovorima u Veleposlanstvu SAD-a i izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji dosta nepoznata javnosti, pa tako i zastupnicima.
– Ovaj projekt je izuzetno važan za Bosnu i Hercegovinu, iz više razloga, a upravo je SDA predložila Zakon o južnoj interkonekciji u Parlamentu FBiH.
Zato ćemo i dalje inzistirati na što žurnijoj realizaciji ovog projekta. Trenutno su tim projektom “razmaženi” oni koji su najviše stali i usporili, a to je Vlada FBiH. Kakva će biti konačna forma ovog projekta sada je njihova stvar jer još ništa nisu predali Saboru – kaže Šabanović.
Na pitanje da li je moguće da BH GAS bude “istisnut” iz cijelog projekta, Šabanović ističe da je sve ovo stvar spekulacija, jer još nitko nema uvid u ono što je Vlada pripremila i dogovorila – zaključuje Šabanović.