Federalni zastupnik Damir Nikšić na jednoj od sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH uputio je pitanje Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike o izradi socijalne karte u Federaciji BiH, što je u više navrata najavljivano iz ovog ministarstva.
Svrha socijalne karte je “objediniti razbacane evidencije i dati jasan uvid u stvarne socioekonomske potrebe građana i kućanstava, tko je u potrebi, zašto, koje se mjere koriste i kakav je njihov stvarni učinak”.
Time se smanjuju preklapanja prava i mjera, ali i rizik da ranjive kategorije ostanu neprepoznate i bez odgovarajuće podrške.
Socijalna politika u FBiH više se neće temeljiti na nagađanjima nego na činjenicama.
Socijalna karta predstavlja jedan od najvažnijih sistemskih iskoraka u oblasti socijalne politike u Federaciji Bosne i Hercegovine jer uvodi prijelaz s politike procjena i pretpostavki na politiku utemeljenu na činjenicama i pouzdanim podacima.
– U siječnju 2026. godine dopunjeni tekst Nacrta zakona dostavljen je Agenciji za zaštitu osobnih podataka BiH, svim federalnim ministarstvima, nadležnim federalnim upravama, zavodima… Nacrt je 2. veljače dostavljen Vladi FBiH na razmatranje – priopćeno je, između ostalog, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Nakon razmatranja u Vladi FBiH, tekst prijedloga zakona bit će upućen u Parlament FBiH.
Iznoseći kronologiju izrade socijalne karte, Ministarstvo je navelo da je Vlada FBiH 10.03.2025. godine imenovala međuresornu radnu skupinu za izradu Prednacrta zakona o jedinstvenoj metodologiji za izradu socijalne karte u FBiH. Zadaća Međuresorne radne skupine bila je izraditi prednacrt zakona u roku od tri mjeseca od donošenja odluke.
– Tekst prednacrta bio je javno dostupan na službenim stranicama ovog Ministarstva, zajedno s objašnjenjem ključnih instituta prava i standardiziranim obrascem za podnošenje primjedbi, čime je osiguran jednak i nediskriminirajući pristup informacijama svim zainteresiranim subjektima.
Kako se radi o zakonu čija primjena nije vezana isključivo za jedno upravno područje, već uključuje socijalnu politiku, fiskalno planiranje, zapošljavanje, zdravstvo, obrazovanje, demografski razvoj, prostorno planiranje i druge segmente javne djelatnosti, njegova se izrada nije mogla ograničiti na uži institucionalni ili stručni krug – stoji u odgovoru Ministarstva.
Dodaju kako je predviđeno da sustav društvenih karti omogućuje prikupljanje, preuzimanje, razmjenu, povezivanje, obradu, analitičko korištenje i pohranu važnih društvenih, ekonomskih, obrazovnih, zdravstvenih, stambenih, demografskih, sigurnosnih i drugih karakteristika pojedinaca, kućanstava i lokalnih zajednica.