Kako bi Iran mogao odgovoriti na američki napad: Postoje tri scenarija

Sve je izvjesnije da će Sjedinjene Američke Države (SAD) napasti Iran.
Unatoč tome što je značajno oslabljen izraelskim i američkim napadima prošlog ljeta te nedavnim jačanjem unutarnjih nemira, Iran još uvijek ima niz opcija za odmazdu, od napada na američke interese i Izrael, preko mobilizacije savezničkih skupina, do ekonomske odmazde koja bi mogla izazvati globalne potrese, piše. CNN.
Kako će Teheran koristiti alate koji su mu na raspolaganju ovisi o tome koliku prijetnju smatra napadom.
– Režim ima mnogo mogućnosti koje može iskoristiti ako ovo vidi kao rat za preživljavanje – rekao je Farzin Nadimi, viši suradnik na washingtonskom institutu, specijaliziran za pitanja sigurnosti i obrane Irana, dodajući da “ako ovo vide kao konačni rat, mogli bi upotrijebiti sva raspoloživa sredstva”.

Rakete i dronovi

Vjeruje se da Iran ima tisuće projektila i bespilotnih letjelica u dometu američkih snaga stacioniranih u nizu zemalja Bliskog istoka, te je prijetio napadom na Izrael.
U lipnju prošle godine, nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, Islamska Republika je uzvratila ispaljivanjem vala balističkih projektila i bespilotnih letjelica na Izrael, koji su zaobišli izraelsku sofisticiranu protuzračnu obranu i nanijeli štetu.
Iranski dužnosnici tvrde da su mnoge zalihe oružja korištenog u tom ratu obnovljene, a američki dužnosnici vjeruju da to oružje testirano u bitkama, kao i stariji borbeni zrakoplovi ruske i američke proizvodnje, još uvijek predstavljaju prijetnju. Na primjer, iranski samoubilački dron Shahed pokazao se kao razorno oružje u ruskom ratu u Ukrajini.
Režim je također razvio, testirao ili rasporedio više od 20 vrsta balističkih projektila, uključujući sustave kratkog, srednjeg i dugog dometa koji mogu zaprijetiti ciljevima čak do južne Europe.
– Na tom području imamo između 30 i 40 tisuća američkih vojnika, raspoređenih u osam ili devet baza – rekao je u srijedu američki državni tajnik Marco Rubio.
– Svi su u dometu tisuća iranskih jednosmjernih dronova i balističkih projektila kratkog dometa koji prijete našim snagama – dodao je.
Dva američka dužnosnika izjavila su za CNN da vojni kapaciteti Teherana, iako su brojčano i tehnološki inferiorniji od modernih američkih sustava, znatno otežavaju izvođenje odlučnog američkog udara na zemlju.
Teheran je više puta upozorio da će, u slučaju napada, uzvratiti američkim saveznicima u regiji.
Kada su američki bombarderi prošlog ljeta napali iranska nuklearna postrojenja, Iran je pokrenuo raketni napad bez presedana na Katar, gađajući zračnu bazu al-Udeid, najveće američko vojno postrojenje na Bliskom istoku.
Tijekom protekle dvije godine Izrael je zadao teške udarce iranskoj regionalnoj mreži savezničkih skupinaq, značajno smanjujući sposobnost režima da projicira moć izvan svojih granica.
Unatoč tome, te skupine su se zaklele da će braniti Islamsku Republiku.
Iračke organizacije kao što su Kataeb Hezbollah i Harakat al-Nujaba – milicije koje su napadale američke snage u prošlosti – kao i libanonski Hezbollah, rekli su ovaj tjedan da će priteći u pomoć Iranu ako budu napadnuti.
U nedjelju je Abu Hussein al-Hamidawi, zapovjednik Kataeb Hezbollaha, pozvao pristaše Irana “u cijelom svijetu… da se pripreme za sveopći rat u znak podrške Islamskoj Republici”.
Unatoč prijetnjama, iranski saveznici suočavaju se s ograničenjima.
U Libanonu je nekoć moćni Hezbollah uvelike oslabljen nakon 13 mjeseci sukoba s Izraelom i sada se suočava s domaćom kampanjom razoružanja.
U Iraku su proiranske milicije moćne, ali se suočavaju s preprekama središnje vlade, koja je pod sve većim pritiskom SAD-a da obuzda iranski utjecaj.
Skupina Houthi u Jemenu bila je na meti i Izraela i SAD-a, ali ostaje jedan od najdestruktivnijih iranskih opunomoćenika te je također najavila da će braniti svog pokrovitelja.
Iran je opetovano upozoravao da rat protiv njega neće biti ograničen na Bliski istok, već da će izazvati šokove u cijelom svijetu.
Iako je vojno nadmašen, Teheran ima snažan utjecaj kroz svoju sposobnost da poremeti energetska tržišta i globalnu trgovinu iz jedne od strateški najosjetljivijih regija na svijetu.
Iran, jedan od najvećih svjetskih proizvođača energije, nalazi se uz Hormuški tjesnac, uski vodeni put kojim prolazi više od petine svjetske nafte i veći dio ukapljenog prirodnog plina.
Režim je zaprijetio da će ga zatvoriti u slučaju napada – mogućnost za koju stručnjaci upozoravaju da bi cijene goriva mogle skočiti daleko izvan granica Irana i izazvati globalnu gospodarsku krizu.

Hormuški tjesnac

Stručnjaci kažu da bi ciljanje na globalno gospodarstvo preko tjesnaca moglo biti jedna od najučinkovitijih opcija za Iran, ali i najopasnija zbog svojih dalekosežnih posljedica.
“Dugoročno zatvaranje tjesnaca bio bi opasan scenarij”, rekao je Umud Shokri, energetski strateg sa sjedištem u Washingtonu i viši gostujući suradnik na Sveučilištu George Mason.
Takav bi potez vjerojatno bio zadnje utočište za Iran, jer bi ozbiljno naštetio njegovoj vlastitoj trgovini i trgovini susjednih arapskih država, od kojih su mnoge lobirale kod Trumpa protiv napada na Iran i obećale da neće dopustiti Washingtonu da koristi njihov teritorij za napad.
Iranski režim tvrdi da ima duboko smještene pomorske baze duž obale zemlje s desecima brzih jurišnih brodova spremnih za djelovanje u Perzijskom zaljevu.
Vojska već tri desetljeća gradi vlastitu flotu brodova i podmornica, s povećanom proizvodnjom posljednjih godina u iščekivanju mogućeg pomorskog sukoba.
Sposobnost Irana da poremeti globalni pomorski promet ima povijesni presedan. Pred kraj dugog rata s Irakom 1980-ih, Iran je postavio morske mine u Perzijskom zaljevu, od kojih je jedna umalo potopila USS Samuel B. Roberts 1988. godine.
Godine 2019., tijekom pojačanih napetosti nakon Trumpova povlačenja iz nuklearnog sporazuma, nekoliko naftnih tankera pogođeno je u Omanskom zaljevu, a mnogi vjeruju da je odgovoran Iran.
U novije vrijeme, tijekom rata između Izraela i Hamasa, Hutiji su prekinuli komercijalni brodski promet u tjesnacu Bab al-Mandab na Crvenom moru, kroz koji prolazi blizu 10 posto svjetske pomorske trgovine.
Sa sposobnošću da ugrozi promet kroz Hormuški tjesnac, Teheran posjeduje izvanrednu moć da nanese globalnu ekonomsku štetu.
– Sljedeći rat možda neće početi u Teheranu, nego u Hormuškom tjesnacu i Perzijskom zaljevu – zaključio je Nadimi s Washingtonskog instituta.

VAŠ KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

VIŠE IZ KATEGORIJE

NAJPOPULARNIJE

KOMENTARI