Prostorija oblijepljena aluminijskom folijom, napunjena eksplozivom, razne upravljačke konzole dronovi i improvizirani stol na kojem se nalazi laptop.
Kasna je noć usred studenog 2025. godine, a ovako izgleda scenografija jednog od live TikTok prijenosa srpskog dobrovoljca iz Modriče. Među stotinama ljudi koji ga prate je i jedan novinar Detektor.
Više od dva sata grupa ljudi raspravlja o trenutnoj situaciji na fronti u Ukrajini. Neki od njih su srpski dobrovoljci koji su se pridružili ruskoj vojsci koja je izvršila invaziju na Ukrajinu prije gotovo četiri godine. Tijekom prijenosa čuju se i glasovi ruskih vojnika koji govore na svom jeziku.
Dario Ristić iz Modriče stoji iza naloga “dario_ristic_brzii”, koji je pokrenuo prijenos.
Bio je i jedan od dragovoljaca ruske vojske, ali se nakon gubitka noge u rujnu 2025. godine predao vlastima u BiH koje ga sumnjiče da se borio na stranom ratištu. Za ovo je djelo, prema Kaznenom zakonu, zaprijećena kazna zatvora od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.
Odmah po povratku u Bosnu i Hercegovinu određen mu je jednomjesečni pritvor. Ristić se, međutim, vrlo brzo našao na slobodi, gdje čeka odluku Tužiteljstva BiH.
Određivanje pritvora
Iz Suda BiH obrazloženo je da je Ristiću sredinom oktobra 2025. godine ukinuta mjera pritvora, te da su mu tada izrečene mjere zabrane napuštanja boravišta i zabrane putovanja.
Te su mjere naknadno dodatno ublažene. U prosincu 2025. godine sud je novom odlukom dozvolio kretanje općinom Modriča, uz obavezno periodično javljanje nadležnima. I dalje ima zabranu putovanja.
Njegov odvjetnik Rade Ćulibrk rekao je da očekuje podizanje optužnice protiv njegovog branjenika u siječnju 2026. godine, ali da još nema informaciju je li do toga došlo.
– Već imamo načelni dogovor, nakon potvrđivanja optužnice i ročišta za izjašnjenje o krivnji, da sklopimo sporazum o priznanju krivnje – dodao je Ćulibrk.
Pojasnio je i da je Ristić već u prvom iskazu Tužiteljstvu priznao počinjenje zločina.
– I lijepa je, majko. (…) I pun – rekao je Ristić, komentirajući dron bombu kojom je njegov sugovornik spremao napad na ukrajinske položaje, u prijenosu na svom TikTok profilu, koji prati više od deset tisuća ljudi.
Od sredine novembra 2025. godine, otkako ga Detektor prati, Ristić se nekoliko puta oglasio uživo, a vrlo brzo nakon izlaska iz pritvora svoj profil pretvorio je u sastajalište bivših i sadašnjih boraca ruske vojske.
Ristić je u jednoj od objava ponovno komunicirao sa svojom publikom u novom prijenosu uživo u kojem kod kuće sklapa svoj dron.
– Volim ubijati samo naciste – jedan je od odgovora koje je poslao svojim pratiteljima.
Najčešći sadržaji koje Ristić objavljuje su video snimke koje snima leteći dronom iznad Modriče, a često koristi i opciju prijenosa uživo, kako bi pratiocima pokazao svoje letačke vještine koje je uvježbao na ukrajinskom ratištu. Za razliku od običnih prijenosa, prijenos uživo ne može se reprizirati niti gledati nakon završetka, a sve što je prikazano i rečeno tijekom njegova trajanja – nestaje.
Najmanje jedan prijenos praćen novinarima pretvorio se u “rat uživo”.
Rov u Ukrajini i pozdravljaju gledatelje na bespilotnim bombama
U TikTok emisiji kasno u noć 16. novembra 2025. u grupi ljudi na Ristićevom profilu okupile su se osobe s nadimcima Kubanac, Srbin, Delija i Roman Car.
O borbama i izvještajima s fronta s Ristićem su razgovarali u prijenosu koji je u prosjeku u svakom trenutku pratilo više od 200 ljudi.
Nakon nekog vremena Kubanac na svom krilu sastavlja napravu za koju tvrde da je eksploziv za FPV dron. Neovisni međunarodni analitičari oružja potvrdili su da je naprava zapravo jedna od bombi korištenih za ratovanje u Ukrajini. Ukrajinski analitičari za identične naprave u svojim analizama navode da se radi o visokoeksplozivnoj bojevoj jedinici.
Za to vrijeme Ristić objašnjava o kakvom se uređaju radi i kako se koriste njegovi pojedini dijelovi.
– Kubanac, opalio jedan za braću – rekao je jedan od sudionika.
Potvrđeno je da se iza kodnog imena Kubanac krije Aleksandar Kubatović za kojeg su brojni Telegram kanali koji prenose stanje na ratištu u prosincu objavili da je ubijen. Detektor to nije mogao neovisno potvrditi.
U svojim 40-ima Kubatović je, prema vlastitom priznanju, bio sudionik invazije na Ukrajinu od 2023. godine, kada je, kako je naveo, ratovao u ukrajinskim gradovima Avdijevka i Soledar.
Analizirajući Kubatovićeve objave na društvenim mrežama, došlo se do podatka da je on 2025. godine boravio u Rusiji s Novakom Stjepanovićem, osuđenikom za ratne zločine u Bratuncu za kojeg je utvrđeno da je iz zatvora izbjegao odlaskom na ukrajinsko ratište. Na jednoj od fotografija moguće je vidjeti Kubatovića i Stjepanovića sa još dvije osobe prilikom posjete Crkvi ikone Majke Božje “Neočekivana Radost”, koja se nalazi u Zapadnom Sibiru, odnosno u gradu Pit-Jakh.
Kubatović (krajnje desno) sa Stjepanovićem (krajnje lijevo) u Sibiru (FOTO: Screenshot/TikTok/Kubanac)
U Ristićevom javljanju uživo vidi se nepoznati muškarac u prostoriji s Kubatovićem koji preko laptopa prati let drona za koji je Kubatović pripremio eksploziv.
Na videu se vidi komunikacija na ruskom, a nakon nekog vremena plavi ekran na laptopu signalizira da je komunikacija s dronom izgubljena. Sudionici prijenosa uživo objasnili su da je radio-elektronički sustav zaštite ometao let drona, a Kubanac je dodao da im je smetala i magla.
– Upali smo u područje neprijatelja, pa… – dodao je Kubanac, uz odobravanje ostalih sudionika.
– Samo se žena nadala, brate, da vidi uživo kako to radi, brate – dodao je jedan od sudionika prijenosa.
Kako se dalje vidi, Kubanac je nastavio s pripremom novog drona, rekavši da se “voli igrati plastelinom” s eksplozivom.
Pokazuje i razno oružje koje posjeduje, uključujući bombu i nož, kao i proces sastavljanja eksplozivne naprave za koju tvrdi da je dron bomba. Neovisni međunarodni analitičari potvrdili su da video zapravo prikazuje eksplozivnu napravu, punjenu plastičnim eksplozivom, te da se takve naprave obično koriste s komercijalnim bespilotnim letjelicama koje prenamjenjuju za izvođenje vojnih operacija.
– Kubanče, imaš li marker? (…) Uzmite nešto i napišite za braću Srbe – rekao je jedan od sudionika.
Nakon toga, Kubanac na uređaju ćirilicom ispisuje “Pozdrav od Srba”, uz prepoznatljiv simbol “četiri S”, a zatim dodaje “Kosovo je Srbija”, kao i imena sudionika u prijenosu – Brzi (Dario Ristić), Roman (Roman Car), Delija i Srbin.
Uz odobravanje sudionika prijenosa uživo, navode da Kubanca moraju nečim nagraditi.
– Ovo je sljedeći – dodaje Kubanac, kojeg TikTok nekoliko minuta kasnije izbacuje iz prijenosa, zbog cigarete i noža koje je pokazao tijekom govora.
– Eksploziv može, ali ralice ne mogu – dodao je jedan od sudionika.
Tijekom javljanja uživo Ristić je blokirao nepoznate osobe, zbog čega su novinari napravili nekoliko naloga pod pseudonimom za potrebe praćenja.
Na pitanje jednog od njih hoće li se vratiti u Rusiju, Ristić je odgovorio:
– Da, bih, naravno. Ne znam, apsolutno je nebitno pitanje bih li ja išao ili ne. Ljudi, ja sam ruski državljanin, pa…
Ristićev branitelj Rade Ćulibrk nije želio komentirati sadržaje koje njegov branjenik dijeli na društvenim mrežama, navodeći da ih nije vidio, niti su dio postupka u kojem zastupa Ristića.
Ristić je nekoliko puta odbio razgovor s novinarima Detektora, a na posljednje pitanje, koje mu je proslijeđeno preko odvjetnika, rekao je da ne želi razgovarati dok traje istraga te da će biti spreman za razgovor s novinarima kada se okonča postupak u njegovom slučaju.
TikTok promocija ratnih narativa predstavlja višestruki sigurnosni rizik
Nekoliko tjedana nakon ove emisije, Ristić je svoj TikTok kanal preimenovao u “FPV drone Brzi”. Njegove objave od tada sadrže samo snimke dronom. Osim na TikToku, Ristić svoje snimke promovira na istoimenim kanalima i na drugim društvenim mrežama kao što su YouTube, Instagram i Facebook, gdje pokušava izgraditi novu publiku, s oko 1.000 pratitelja, koliko je do sada prikupio na ovim društvenim mrežama.
Ristićev TikTok profil i dalje je pun videa i fotografija s ukrajinskog ratišta. Takav sadržaj, kao i onaj koji se prikazuje u prijenosu uživo, sigurnosni stručnjaci smatraju rizičnim.
Kenan Hodžić, viši asistent na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, ocijenio je da komunikacija koja uključuje ratne narative, veličanje stranih oružanih formacija ili neizravnu povezanost s aktivnim ratištima prestaje biti puka sloboda izražavanja i postaje eklatantan faktor destabilizacije.
– Takvi akteri funkcioniraju kao neformalni posrednici utjecaja, oblikuju percepcije, normaliziraju nasilje i stvaraju simbolički okvir u kojem se sudjelovanje u ratu predstavlja kao prihvatljivo ili poželjno ponašanje – kazao je Hodžić.
Za njega je problematična činjenica da bi komunikacija kakva se vidi na Ristićevom TikTok nalogu mogla imati izravne implikacije na poštivanje pravnog okvira BiH, kao i činjenica da takvi narativi i poruke mogu dovesti do radikalizacije.
– Upravo to sivilo između političkog stava, propagande i neizravnog vrbovanja predstavlja jedan od najvećih sigurnosnih rizika, jer otežava pravovremenu institucionalnu reakciju, a istovremeno omogućuje širenje narativa koji ruše pravni poredak – dodao je Hodžić.
Zbog svega smatra da je potrebno mnogo bolje organizirati sustave zaštite i nadzora digitalnog prostora, jer nereagiranje na ovakve pojave znači prepuštanje ključnog dijela akterima koji mogu dovesti do sigurnosnih prijetnji.
To mišljenje dijeli i Nataša Kilibarda, analitičarka i stručnjakinja za digitalnu forenziku iz Beograda, koja smatra da ovakvi slučajevi pokazuju koliko su pravni i sigurnosni okviri ostali zarobljeni u analognom vremenu.
– Posebno je problematična ova, nazovimo je, estetizacija rata, jer čak i kada ne vidimo eksplicitni poziv na nasilje, učinak je da se rat prikazuje kao nešto uzbudljivo, legitimno i društveno priznato. U konačnici, to predstavlja klasičan propagandni učinak – pojasnio je Kilibarda.
Činjenicu da velike tehnološke tvrtke, poput TikToka, ne sankcioniraju sadržaje koji promoviraju oružane napade, eksplozive ili vojne operacije, dok to čine za prikaz cigareta, golih tijela ili alkoholnih pića, Kilibarda vidi kao neuspjeh automatizirane moderacije.
Takvo moderiranje sadržaja, dodaje, analizira okvir, ali ne i svrhu, niti procjenjuje povezanost objava, aktera i publike, što dovodi do nesmetanog širenja sigurnosno ugrožavajućeg sadržaja.
Tu Kilibarda vidi trostruki vakuum u kojem pravosuđe ne može izricati mjere koje pokrivaju digitalni prostor, sigurnosne institucije nemaju jasne protokole za praćenje online aktivnosti onih koji se vraćaju s ratišta, a platforme djeluju kao „slijepi“ regulatori – netransparentno, selektivno bez obveze sagledavanja lokalnog sigurnosnog konteksta.
TikTok nije odgovorio na upite o moderiranju ove vrste sadržaja, niti postoje li načini za kontrolu sadržaja koji bi mogao kršiti lokalne zakone.
