Redakciji Faktora obratio se kirurg s Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), koji je upozorio javnost na planiranu reorganizaciju rada Klinike urgentne medicine (KUM), koja bi, prema informacijama prezentiranim zaposlenicima, trebala stupiti na snagu od rujna ove godine.
Važnost prisutnosti abdominalnog kirurga
Prema tom planu, kako je rekao liječnik, na KUM-u se ukidaju dežurstva abdominalnog kirurga, interniste i neurologa.
– Ove izmjene se provode u sklopu reorganizacije rada koju je predložila generalna direktorica KCUS-a prim. Izv. dr.sc. Alen Pilav – izjavio je naš sugovornik, zamolivši da mu ne objavljujemo ime i prezime zbog, kako je rekao, profesionalnih posljedica kojima bi bio izložen nakon ukazivanja na problem koji smatra iznimno važnim za sigurnost pacijenata.
Posebno je istaknuo važnost prisutnosti abdominalnog kirurga na KUM-u, a istaknuo je i da sadašnji sustav nije uveden slučajno te da je na snazi već desetak godina upravo zato što su dosadašnji modeli organizacije rada nailazili na ozbiljne poteškoće u zbrinjavanju hitnih pacijenata.
– Uvedena je stalna prisutnost abdominalnog kirurga kako bi se omogućilo brzo donošenje odluka i hitno liječenje bolesnika s najtežim abdominalnim stanjima. KUM predstavlja središnju ustanovu hitne pomoći tercijarne razine za Sarajevo i veliki dio Federacije Bosne i Hercegovine. Svakodnevno se zbrinjavaju pacijenti s akutnim abdomenom, perforacijama probavnog trakta, stranguliranim hernijama, intraabdominalnom sepsom, mezenteričnom ishemijom, teškim traumama abdomena i postoperativnim komplikacijama – istaknuo je.
Prema novom modelu rada, prvi kontakt s pacijentima trebali bi, prema riječima liječnika, ostvariti specijalisti hitne medicine i njihovi štićenici.
– Još više zabrinjava činjenica da specijalizacija iz hitne medicine ne uključuje abdominalnu kirurgiju kao sastavni dio specijalističke rotacije. Stoga se postavlja opravdano pitanje kako osigurati istu razinu stručne procjene pacijenata sa složenim kirurškim stanjima koja zahtijevaju brzo prepoznavanje i hitno odlučivanje. U velikom broju abdominalnih hitnih stanja vrijeme izravno utječe na ishod liječenja. Kašnjenje u prepoznavanju mezenterične ishemije, perforacije gastrointestinalnog trakta, strangulirane kile ili teških postoperativnih komplikacija može značajno povećati rizik od sepse, višeorganskog zatajenja, komplikacija, pa čak i smrti – naglasio je liječnik.
Zbrinjavanje hitnih pacijenata
Osim toga, kako kaže, zabrinjava činjenica da bi prema novom modelu za pacijente s abdominalnim tegobama na raspolaganju bio znatno manji broj liječnika nego dosad.
– U situacijama kada su dežurni liječnici zaokupljeni operacijom, reanimacijom ili zbrinjavanjem drugog životno ugroženog pacijenta, novi hitni pacijenti mogli bi čekati na pregled i procjenu puno dulje nego danas. Smatram da se racionalizacija troškova ne bi trebala provoditi nauštrb hitne zdravstvene zaštite. Trošak nekoliko specijalističkih dežurstava predstavlja mali dio ukupnih troškova ustanove veličine KCUS-a, dok posljedice eventualnog kašnjenja u liječenju mogu biti neuporedivo veće – navodi naš sagovornik.
Naglasio je kako postojeći sustav dežurstava već godinama jako dobro funkcionira te da je upravo uveden kako bi se premostili problemi koji su ranije postojali u zbrinjavanju hitnih pacijenata.
– Smatram da javnost ima pravo znati zašto se odustaje od modela koji je dokazano funkcionirao i kako će nakon rujna biti zajamčena ista razina sigurnosti i dostupnosti hitne zdravstvene zaštite građanima Sarajeva i Federacije BiH – kazala je liječnica.