Kolegij Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmotrio je inicijativu za pokretanje postupka za formiranje Istražnog povjerenstva o stanju u pravosuđu, koju je podnijelo Povjerenstvo za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma, te je odlučio da nije u skladu s Poslovnikom ovog doma.
Odluku je potpisao Marinko Čavara, tadašnji predsjedatelj Zastupničkog doma, piše Detektorna čije pozive, poruke i e-mail upite, kako navode, tjednima ne odgovaraju članovi Kolegije Čavara (HDZ), Denis Zvizdić (NiP) i Darko Babalj (SDS).
U biti, objašnjenje je da se privremena povjerenstva mogu formirati na prijedlog zastupnika, ali ne i povjerenstva u kojima postoje zastupnici.
Edo Kanlić, koordinator Inicijative za praćenje europskih integracija, kazao je kako kao podnositelji inicijative saborskom Povjerenstvu za borbu protiv korupcije nisu bili upoznati s ovakvim ishodom, što smatra dodatno zabrinjavajućim.
– Činjenica da je Kolegij Zastupničkog doma u ovom trenutku, kada su zakoni o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću i Sudu Bosne i Hercegovine ključni zakoni na europskom putu BiH, odbio uvrstiti u dnevni red inicijativu kojom se pokreću parlamentarne rasprave o stanju u pravosuđu, govori o odlučnosti vladajućih struktura da se ozbiljnije pozabave ovim pitanjem – kazao je Kanlić.
Inicijativa za praćenje EU integracija, koja predstavlja neformalnu koaliciju organizacija civilnog društva, zatražila je od Povjerenstva za borbu protiv korupcije da hitno pokrene postupak formiranja istražnog povjerenstva o stanju pravosuđa u BiH s jasno definiranim mandatom i rokovima, te da organizira javna saslušanja relevantnih sudionika, što je Povjerenstvo za borbu protiv korupcije jednoglasno usvojilo i proslijedilo Kolegiju.
U Poslovniku Zastupničkog doma stoji da “Dom može svojim zaključkom, na prijedlog zastupnika ili skupine zastupnika, osnovati privremena povjerenstva Doma ili, na prijedlog Doma naroda, privremena zajednička povjerenstva”.
– Ono što nam je zapravo nejasno jest činjenica da je odbijeno nešto što je došlo iz saborskog Povjerenstva za borbu protiv korupcije u kojem sjede predstavnici koji po ovom poslovniku i članku na koji se poziva mogu biti predlagatelji. Ovo je svakako poruka da nema dovoljno angažmana u vodstvu Zastupničkog doma da se razgovara o ozbiljnim problemima i aferama koje potresaju pravosuđe i dodatno urušavaju povjerenje građana u rad pravosuđa, u samom parlamentu – naglasio je Kanlić.
Safet Kešo, član Povjerenstva za borbu protiv korupcije i zastupnik SDA, kazao je za Detektor da Čavara i njegovi koalicijski partneri iz SNSD-a “štite raspored snaga u pravosuđu”.
– Odavno sam svjestan činjenice da je Tužiteljstvo BiH rak-rana cjelokupnog pravosudnog sustava u BiH, a najveću odgovornost za to snosi (glavni tužitelj) Milanko Kajganić. Kada u poodmakloj fazi istrage prebacite tužioca na drugo mjesto iz predmeta, a drugi tužitelj oduzima vrijeme, gubi se momentum i obesmišljava se rad Tužilaštva – rekao je Kešo.
Da postoji potreba za istražnim povjerenstvom pokazuju i posljednja ročišta pred Povjerenstvom za borbu protiv korupcije, ali i događanja unutar pravosuđa.
Ranije smo objavili da je Džermin Pašić, zamjenik glavnog državnog tužitelja, prošle godine podnio Tužiteljstvu BiH kaznenu prijavu protiv svog šefa Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijović zbog postupanja u slučaju napada na ustavni poredak u kojem je obustavljena istraga protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Kajganić ga je premjestio, a potom je premjestio još dvoje tužitelja koji su direktno sudjelovali u postupku protiv njega.
Iz Ureda disciplinskog tužitelja Detektoru su sredinom travnja odgovorili da protiv Kajganića imaju ukupno devet otvorenih predmeta koji su formirani na temelju prijava različitih podnositelja.
Sva parlamentarna saslušanja provedena u proteklom razdoblju pred Povjerenstvom za borbu protiv korupcije opravdavaju inicijativu za formiranje novog istražnog povjerenstva za utvrđivanje stanja u pravosuđu, smatra predstavnik NSZ-a i član Povjerenstva Jasmin Emrić.
– Džermin Pašić je na ročištu iznio vrlo konkretne razloge za temeljitu analizu i ocjenu stanja u pravosuđu. On je na saslušanju kazao da je glavna tužiteljica smjenu donijela suprotno internim aktima Tužiteljstva BiH. Neophodno je brzo postupanje VSTV-a – kazao je Emrić.
Prema njegovim riječima, opći je dojam da je VSTV pasivno.
Kešo kaže kako ga ne čudi veliki broj stegovnih prijava s obzirom na informacije o zlouporabama sustava raspodjele predmeta.
– VSTV ima važne ovlasti i ne koristi ih – smatra Kešo.
Sanin Bogunić, predsjednik VSTV-a, nije želio komentirati ove pritužbe članova Povjerenstva za borbu protiv korupcije.
Pašić je nedavno na saslušanju pred Povjerenstvom rekao da se prelaskom tužitelja u druge odjele predmeti dodjeljuju drugom tužitelju koji ostaje u tom odjelu, ali da mu treba pola godine da se upozna s predmetom, što utiče na efikasnost. Nadalje je naveo da je tri puta slao pritužbe VSTV-u, te tražio da ga netko sasluša iz pravosudne zajednice, ali nikada nije dobio odgovor.
Iz Tužiteljstva BiH navode da je napravljen veliki broj prijedloga kako bi svi predmeti iz određene oblasti, terorizam, privredni kriminal, korupcija, bili evidentirani i procesuirani u odjelima nadležnim za tu vrstu predmeta.
Učinjeno je to, objašnjavaju, kako bi se uveo red nakon dosadašnje prakse da predmeti iz jedne oblasti budu kod tužitelja u drugom odjelu. Navode i da tužitelji odlaze u mirovinu ili preuzimaju druga radna mjesta u pravosuđu, što zahtijeva preraspodjelu svih predmeta koje su dugovali, a riječ je o stotinama predmeta, kao i potrebu internih premještaja kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje odjela.
Deset udruga žrtava podnijelo je početkom godine VSTV-u zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka i razrješenje glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH zbog, kako su naveli, težih povreda službene dužnosti.
U zahtjevu su naveli da se stegovne povrede službene dužnosti glavne tužiteljice ogledaju u ometanju primjene zakona, neopravdanom odugovlačenju poduzimanja predistražnih i istražnih radnji, nepodizanju optužnica za opsadu Sarajeva i druge zločine, povredama dostojanstva žrtava, te neadekvatnom postupanju u slučajevima negiranja zločina, govora mržnje i veličanja rata. kriminalci.
– I dalje smatramo da prvi čovjek Tužiteljstva više ne može obnašati tu funkciju, imajući u vidu sve što se poslije događalo, da njegove kolege imaju ogromne zamjerke na njegov rad. Nalazimo se u Odjelu za ratne zločine. Imamo izmjene Kaznenog zakona koje je donio bivši visoki predstavnik, gdje se počinitelji stavljaju u prvi plan i štite se njihovi interesi, a s druge strane interesi onih koji su stradali. Nemoguće da tužitelj ne može prepoznati mural Ratka Mladića, nemoguće je da imate njegovu spomen ploču na Vracama – rekao je Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Kanlić je istaknuo kako će se u narednom razdoblju od članova Povjerenstva za borbu protiv korupcije tražiti da kao predstavnici ili u ime klubova pošalju prijedlog o formiranju novog istražnog povjerenstva. Prema njegovim riječima, formiranju novog povjerenstva koje će utvrditi stanje u pravosuđu treba pristupiti iz više razloga.
– Prvi je donošenje zakona o VSTV-u i Sudu Bosne i Hercegovine. Ovo bi bila dobra prilika da se kroz rad istražnog povjerenstva detektiraju problemi i da se kroz nove zakone pokušaju riješiti. Drugi problem je loš rad pravosuđa. Čuli smo da je podignuto samo pet optužnica za visoku korupciju, što je poražavajući rezultat s obzirom na percepciju korupcije i probleme o kojima izvještavaju mediji i civilno društvo – rekao je Kanlić.