Šef Delegacije EU i specijalnih predstavnika EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca napisao je kolumnu u kojoj se osvrnuo na dvije godine nakon zelenog svjetla za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
– Prije dvije godine, 21. ožujka 2024., Europsko vijeće dalo je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. U danu ispunjenom optimizmom, znamenitosti diljem zemlje osvijetljene su bojama zastave Europske unije, s nadom u novi početak.
Pristupni pregovori, kao strukturirani proces između Bosne i Hercegovine i EU, i dalje predstavljaju najbolju priliku za dugoročna, sveobuhvatna rješenja za izazove koji već dugi niz godina koče Bosnu i Hercegovinu. Pregovori su najučinkovitiji način da se ojača funkcioniranje demokratskih institucija zemlje, osigura vladavina prava i radikalno poboljša životni standard, kao što je to bio slučaj u svakoj drugoj zemlji na putu prema članstvu – kaže Soreca.
Dvije godine kasnije, prema riječima Soreca, umjesto novog početka koji bi ubrzao iskorištavanje značajnog, neiskorištenog potencijala Bosne i Hercegovine, čini se da je na pomolu još jedna propuštena prilika.
Soreca kaže da je stav Europske unije jasan – želimo Bosnu i Hercegovinu u Europskoj uniji.
– No, ne možemo mi više željeti članstvo ove zemlje nego što to žele domaće vlasti. Isto tako, moramo jasno naglasiti da propuštene prilike imaju svoju cijenu – rekao je.
Rizici nečinjenja za Bosnu i Hercegovinu, kako kaže, više nisu apstraktni: sporije europske integracije, promašene reforme, izgubljene šanse za ekonomski i politički napredak, zaostajanje za susjedima.
Navodi da se i dalje propuštaju rokovi vezani uz Reformsku agendu Plana rasta.
– Sada postoji vrlo realan rizik da, nažalost, budemo svjedoci smanjenja sredstava za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 976,6 milijuna eura za prijeko potrebna ulaganja u okviru Plana rasta. Taj bi novac mogao učiniti veliku razliku za građane. Neiskorištavanje takvih prilika je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno.
U trenutnom vrlo nestabilnom i neizvjesnom geopolitičkom okruženju, postoji snažan zamah prema proširenoj Europi u kojoj cvjetaju mir, stabilnost i prosperitet. Neke zemlje kandidatkinje, u regiji i izvan nje, iskoristile su ovaj novi geopolitički kontekst kako bi napravile značajne korake na svom europskom putu, dok druge, poput Islanda, ozbiljno razmišljaju o ponovnom pokretanju pristupnih pregovora. Nažalost, ista razina političke volje i ambicije nedostaje u Bosni i Hercegovini – naglašava šef Delegacije EU i posebni predstavnici EU u BiH.
Koristi od napretka na europskom putu su, kaže, opipljive i značajne. Zemlje članice ili one koje sada prednjače na putu ka članstvu izgradnju funkcionalnih institucija, jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije nisu promatrale kao “zahtjeve iz Bruxellesa”, već kao temelje države koja funkcionira u interesu vlastitih građana.
– Bez toga gospodarski rast ostaje nedovoljan, povjerenje javnosti slabi, a mladi i dalje odlaze. Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je ključni dio Reformska agenda, predstavlja značajnu priliku za produbljivanje ekonomske integracije s Europskom unijom, primjerice kroz pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), čime bi se drastično smanjili troškovi prekograničnih transfera. Opsežne reforme poboljšat će poslovno okruženje i privući investicije. Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju iste standarde i mogućnosti kao građani cijele Europske unije, smatra Soreca.
Vjerujemo da je sada pravo vrijeme za političku volju i djelovanje države. Izborna godina ne smije biti izgovor za nerad. Istinska predanost osiguravanju dobrobiti članstva u EU za građane zahtijeva da reforme vezane uz EU budu visoko među političkim prioritetima – kaže Soreca.
U protekle dvije godine, dodaje, postignuti su određeni pomaci. Nakon dosta odgode Reformska agenda je konačno usvojena. No usvajanje na papiru ne znači i provedbu u praksi.
– Ključni koraci još uvijek nisu dovršeni, uključujući ratifikaciju Ugovora o instrumentu i Ugovora o zajmu, koji od imenovanja Koordinatora za Reformsku agendu čine pravni temelj za bilo kakve isplate. Upravo iz tog razloga još uvijek nije dostupno ni predfinanciranje u okviru Plana rasta u iznosu od 68 milijuna eura na koje Bosna i Hercegovina ima pravo.
EU ističe punu podršku i pomoć na europskom putu Bosne i Hercegovine, ali ne može biti zamjena za domaće vodstvo. To su politički akteri u zemlji pokazali i ranije, pa tako i u razdoblju prije odluke Europskog vijeća prije dvije godine, da se, kada postoji politička volja, može postići konsenzus i pronaći rješenja za dobrobit svih. Vrijeme je da se ponovo pronađe ta politička volja, napisao je u svojoj kolumni šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Luigi Soreca.