Proračun institucija BiH u 2022. godini iznosio je nešto više od milijardu KM, au četiri godine našeg mandata porastao je gotovo 50 posto i u 2026. godini bit će za 500 milijuna KM veći nego u 2022. godini, izjavio je u četvrtak ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i čelnik NiP-a Elmedin Konaković, nakon sjednice Vijeća ministara BiH na kojoj je utvrđen Nacrt proračuna. BiH za ovu godinu usvojena je.
Pitanje je je li proračun rastao zahvaljujući Vladi ili “preko leđa” građana i tvrtki.
Upućeni kažu da je to zapravo zbog povećanja osnovice za obračun plaća zaposlenih u BiH. institucije imaju sve veći proračun.
To je priznao i Konaković, rekavši da tih 500 milijuna KM znači dominantno povećanje plaća, ali da su tu i kapitalni projekti i nabavka opreme.
I predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ), govoreći o ovogodišnjem proračunu, kazala je kako je 97 milijuna KM povećanje kada su u pitanju plaće i naknade.
Rast proračuna ne znači da će biti viška novca na kraju godine, nego da će sav taj novac biti potrošen. Odakle? Od raznih prihoda, neizravnih i izravnih, od Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine, raznih poreza, naknada. I tko to plaća? Ponajviše građani i gospodarstvo.
Proračun općenito, objašnjavaju upućeni, nije odraz rasta ili pada prihoda UNO, već dogovora u Fiskalnom vijeću BiH, odnosno države i entiteta. HDZ i SNSD su prije mjesec dana dogovorili kako će sve biti izvedeno.
Jer, izborna je godina, a nakon dugo vremena u proceduri, na snagu stupaju izmjene Zakona o plaćama koje zaposlenicima u institucijama jamče retroaktivno isplatu povećanih plaća.
Zakonsku obvezu treba ispuniti, a novac za to pronaći. I to je razlog rasta proračuna.
Dokument novog trogodišnjeg okvirnog proračuna za razdoblje 2026. – 2028. još nije objavljen, ali je objavljeno da je ovogodišnji proračun deset milijuna KM veći od onog iz 2025. godine.
Pa odakle onda tih 500 miliona KM o kojima je govorio Konaković i gdje su?
Poznato je da izdvajanje od neizravnih poreza uvijek iznosi 1,020 milijardi KM. No, tu su i prihodi od poreza i pristojbi, poput naknada od izdavanja osobnih dokumenata, vlastitih prihoda, kao i posebnih poreza i pristojbi. U proračunu za 2025. godinu u odnosu na 2024. godinu, primjerice, prihodi od naknada od Regulatorne agencije za komunikacije porasli su za više od milijun KM, prihodi od naknada u postupku neizravnog oporezivanja veći su za više od milijun KM, značajni su prihodi od Centralne banke BiH, a više od 3,1 milijun KM veći su prihodi od kamata. U prihode se ubrajaju i tzv. ostali prihodi kao što su kamate, kazne, tečajne razlike i slično. Imaju prihode od imovine, donacija, transfera s drugih razina vlasti.
Iz UIO su nedavno objavili da su neto prikupljeni prihodi koji su raspoređeni korisnicima za prva četiri mjeseca 2026. godine povećani i iznose 3,26 milijardi KM. Od toga je za financiranje državnih institucija izdvojeno 332 milijuna KM.
Na što je otišlo tih 500 milijuna KM, posebna je priča. Za početak, 100 milijuna KM usmjereno je u kupnju zgrade UIO u Banjoj Luci od tvrtke čiji je vlasnik kum lidera SNSD-a Milorada Dodika. Kupnja je osporena, čeka se epilog.