U Batkoviću kod Bijeljine obilježena je 34. godišnjica formiranja prvog koncentracionog logora za nesrpsko stanovništvo u Bosni i Hercegovini, u organizaciji Udruženja logoraša Bijeljina – Janja i Medžlisa Islamske zajednice Janja i Udruženja demobilisanih boraca Armije RBiH Bijeljina – Janja.
Komemoracija je održana u hangarima bivše poljoprivredne zadruge, na mjestu gdje je 1. travnja 1992. godine osnovan logor Batković, koji je zatvoren tek u siječnju 1996. godine, kao posljednji logor te vrste u zemlji.
Prema dostupnim podacima, kroz logor je prošlo blizu 40.000 civila, uglavnom Bošnjaka, Hrvata i Roma, dok je najmanje 80 logoraša ubijeno u samom logoru ili na prinudnom radu na prvoj crti bojišnice tijekom agresije na BiH.
Predsjednica Udruženja logoraša Bijeljina – Janja Mehmed Đezić prisjetila se svog osobnog iskustva zatočeništva, navodeći da je u logor doveden u oktobru 1994. godine, nakon što je prethodno provođen kroz druge logore, gdje su, kako kaže, zatočenici skrivani od predstavnika Međunarodnog crvenog križa.
– U Batković sam doveden sa grupom od blizu 200 ljudi iz Janje. Moj boravak je trajao devet mjeseci – rekao je Đezić.
FOTO: Sušilo za kosu
Istaknuo je da je kroz logor prošlo oko 700 mještana Janje, od kojih su 22 ubijena, te izrazio nezadovoljstvo činjenicom da do danas nitko nije odgovarao za počinjene zločine.
– Podnijeli smo i tužbe za naknadu nematerijalne štete, ali su one odbijene, a zatvorenicima su naplaćeni troškovi sudskog postupka – naveo je Đezić.
Bivši logoraši također ukazuju na težak društveni kontekst povratka, ističući da se svakodnevno susreću s ljudima koji su sudjelovali u čuvanju logora i zlostavljanju zatočenika.
S komemoracije je poručeno da se istina o logoru Batković mora sačuvati od zaborava, uz zahtjev za pravdom i procesuiranjem odgovornih za počinjene zločine.
U Janji je danas obilježena 33. godišnjica rušenja Atik i Džedid džamije i 13. godišnjica izgradnje spomenika šehidima i civilnim žrtvama agresije na Bosnu i Hercegovinu.