Odlukom Vlade Federacije BiH bit će ograničena cijena kruha u pekarama i drugim prodajnim mjestima.
Cilj je, kako je objašnjeno, zaštita životnog standarda građana i ublažavanje inflatornih pritisaka na osnovne životne namirnice.
Maloprodajna cijena za svako pakiranje kruha utvrđuje se razmjerno njegovoj stvarnoj neto masi. To znači da cijena 1 kg kruha ne može biti viša od 4 KM, a od 500 grama ne može biti veća od 2 KM s PDV-om.
Ova mjera odnosi se na bijeli, polubijeli i crni pšenični kruh koji se proizvodi od različitih vrsta pšeničnog brašna, bez obzira na trgovački naziv proizvoda, a Odluka se primjenjuje 60 dana od dana stupanja na snagu.
Cijene 500 grama hljeba navedenih vrsta kreću se od 1,75 do 2,50 KM, a 600 grama oko 3 KM. Cijena hljeba po kilogramu u prosjeku je od 3,80 do 4,20 KM.
Dok proizvođači kruha u idućih 60 dana neće moći dizati cijene iznad one dopuštene odlukom, ekonomisti također smatraju da se to neće odraziti na financijsko stanje građana.
Profesor ekonomije Damir Bećirović napominje da će odluka vjerojatno biti kratkoročno potvrđena, ali dugoročno nema ekonomskog smisla, piše BHRT.
– Poskupjet će i ostali pekarski proizvodi. Također, može se dogoditi da se u kruhu nalazi sirovina manje kvalitete. U krajnjem slučaju može doći do utaje poreza, pekari će posegnuti za neizdavanjem računa – kaže Bećirović.
Umirovljenici jeftino kupuju lijekove, voće i mesne prerađevine za mnoge su luksuz, a tek rijetki kupuju teži kruh.
– Problem je što on skuplja sve. Cijena brašna kao osnovne sirovine pet-šest puta je niža od cijene kruha.
Ovdje je problem ekonomske politike. Ovu mjeru će pozdraviti mnogi građani, ali ovo je volonterizam – ističe Vehid Jahić iz Stranke penzionera Tuzla.