Predsjednik Udruge Neovisnih intelektualci “Krug 99” Adil Kulenović kazao je na današnjoj sesiji o temi “Islamofobija: pojam, dinamika i odgovor u kontekstu Bosne i Hercegovine” da, iako tema nije nova, njen kontekst se danas značajno promijenio.
– Više ne govorimo o marginalnoj društvenoj pojavi, nego o pojavi koja sve više ulazi u glavni politički vokabular, u načinu definiranja sigurnosti, pripadnosti i lojalnosti. Zato je bitno na početku reći – ovo nije samo rasprava o jednom mandatu, već o poziciji Bosne i Hercegovine u suvremenoj Evropi, gdje islamofobija sve više postaje politička legitimacija – kazao je Kulenović.
Povijesni autohtoni element
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina nije neutralan prostor za razgovore o islamofobiji. To nije laboratorij, niti eksperiment.
– To je interno europsko iskustvo, htjeli mi to ili ne. Iskustvo u kojem islam nije došao kao „novi izazov“, već kao povijesni autohtoni element. Iskustvo u kojem pluralizam nije teorija, već naša stara društvena praksa. Iskustvo u kojem je postojao zajednički život i građanska odanost državi prije nego što su postali europski slogani o posebnom slučaju, “corpus separatumu”, namijenjenom Bosni i Hercegovini do danas – naveo je Kulenović.
Kaže da se ova sjednica održava u trenutku kada se europski politički prostor vidno mijenja.
– U tom prostoru neki politički akteri sve otvorenije grade svoj identitet na isključivom jeziku. Islamofobija sve više nije incident, već hegemonijski rječnik: jezik sigurnosti, jezik sumnje, jezik kulturne hijerarhije i isključenosti. Nije to marginalna pojava. To je politički okvir u kojem se donose odluke. A koje neminovno proizvode posljedice po bosanskohercegovačko biće. Bosna u ovaj kontekst ne ulazi praznih ruku. Ulazi s iskustvom rata koji nije bio samo nasilje, već i uništavanje njezine političke forme, ali i njezine biti. Čak i uz poslijeratni poredak koji je donio mir, ali i dugogodišnju situaciju u kojoj nametnuta – birokratska stabilnost ima prednost nad punom demokracijom – smatra Kulenović.
Antimuslimanski rasizam
Jedan od izlagača današnje sesije, znanstveni suradnik Irskog centra za ljudska prava na Sveučilištu Galway, MA. Đermana Kurić kazala je da je, kada govorimo o islamofobiji, izuzetno važno ovu pojavu promatrati u specifičnom kontekstu u kojem se javlja.
Dodala je da, dakle, jasno kažemo da je riječ o islamofobiji, a ne o islamofobiji.
Dala je kratku definiciju što je islamofobija – “Islamofobija je svaka diskriminacija, isključivanje ili ograničavanje, čija je svrha ili učinak sprječavanje uživanja ili korištenja ljudskih prava i sloboda u političkoj, ekonomskoj, društvenoj ili bilo kojoj drugoj sferi javnog života, usmjerena protiv muslimana ili onih koji se takvima percipiraju”.
– Upravo zbog ove široke definicije, načina na koji je postavljena, islamofobiju u modernom svijetu često nazivamo antimuslimanskim rasizmom – kazao je Kurić.
Dodala je da se islamofobija manifestira na različitim razinama. Vidimo ga na individualnoj razini, interpersonalnoj razini, institucionalnoj i sistemskoj razini, ali i na diskurzivnoj razini.
Industrija straha
Uvodničar na današnjoj sjednici bio je prof.dr.sc. Ahmet Alibašić s Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, koji je rekao da islamofobija nije samo spontana pojava koja je rezultat nekih povijesnih iskustava, već je to izmišljena, iskonstruirana pojava iza koje često stoji industrija.
– Centar za američki napredak ili Progres objavio je dva izvješća u kojima je industriju nazvao industrijom straha. Dakle, industrija straha, a onda su pokušali identificirati zapravo centre, finansijere, pojedince, koji su dio te mreže proizvodnje straha od muslimana i manipuliranja već postojećim strahom – rekao je Alibašić.
Nažalost, dodao je, ono što mnoge može iznenaditi jest da u tome sudjeluju i neke muslimanske zemlje i vlasti.
– Oni imaju svoj razlog zašto lobiraju protiv takozvanog političkog islama, jer se boje za svoj politički opstanak. Međutim, u nekim drugim sredinama se onda politički islam i bilo kakav islam vrlo, vrlo brzo identificira i onda se svi argumenti koji se koriste protiv političkog islama vrlo brzo koriste protiv bilo kakvog ispoljavanja islamske religioznosti ili pobožnosti – rekao je Alibašić.
Islamofobija u sjeni zločina u Gazi
Prema njegovim riječima, u posljednje dvije godine, a izvještaji to pokazuju, islamofobija se odvija u sjeni zločina u Gazi.
– Ne možete ih demantirati, koliko god spriječili prisustvo medija, jedino što možete učiniti je ocrniti muslimane, te žrtve, i na taj način umanjiti težinu tih zločina – rekao je Alibašić.
Dodao je da definicija koju spominje Đermana Kurić kaže da je cilj islamofobije uskratiti neka prava muslimanima, diskriminirati ih.
– To je krajnji cilj. Postoji još jedan cilj, a to je distrakcija, što je jako važno – naveo je između ostalog Alibašić.