Dopredsjednik Federacije BiH i član SDA Refik Lendo sinoć je u emisiji “Plenum” Federalne televizije govorio o ulozi visokog predstavnika, državnom dobru, europskom putu Bosne i Hercegovine i radu aktualne federalne Vlade.
Komentirajući rasprave o izboru novog visokog predstavnika, Lendo je rekao da međunarodna zajednica i dalje odlučuje o pitanjima o kojima, kako smatra, trebaju odlučivati domaće institucije.
– Politika i EU i SAD je takva da i jedni i drugi žele utjecati na visokog predstavnika koji bi trebao nastaviti raditi ovdje. Sve dok ovo budemo radili loše i ne mislimo dobro sebi i svojoj zemlji, i dalje će nam postavljati visokog predstavnika. Naše institucije nisu dovoljno jake i nisu se dovoljno demokratizirale da bi mogle preuzeti odgovornost i same brinuti o životu, radu, sigurnosti i gospodarstvu – rekao je Lendo. Federalna.ba.
Istaknuo je kako neusvajanje važnih zakona i zastoj u reformama izravno utječe na europski put Bosne i Hercegovine.
– Zbog neusvajanja zakona i dugotrajnih pregovora, visoki predstavnik ostaje još dugo. Nije to jedini problem. Ispaštavaju građani Bosne i Hercegovine, jer smo već izgubili oko 200 milijuna, a izgubit ćemo, nažalost, dvije milijarde maraka. Znate koliko su dvije milijarde maraka za naše lokalne zajednice, za Fojnicu, Stolac, Teočak i druge – upitao je Lendo.
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, Lendo je kazao da visoki predstavnik ne smije biti samo promatrač.
– Međunarodna zajednica mora pomoći Bosni i Hercegovini da donese zakone kako bi ušla u Europsku uniju. Dok imamo visokog predstavnika, Bosna i Hercegovina jako teško može postati članica Europske unije. Taj visoki predstavnik ne može biti samo promatrač. Mora biti aktivan akter da donosi zakone koji sada, nažalost, ne funkcioniraju – ističe.
Osvrnuo se i na pitanje državne imovine, navodeći da su brojni razvojni projekti zaustavljeni zbog trenutne zabrane.
– Pošto je visoki predstavnik donio zakon o zabrani korištenja državne imovine, najviše su prošle naše lokalne zajednice i država BiH. Nema novih investicija, nema projekata. Ako se treba graditi cesta, pruga ili neki drugi objekt, sve ide u državnu imovinu i danas je blokirano – rekao je Lendo.
Dodao je kako očekuje skoro rješavanje pitanja državne imovine.
– Imam informaciju da je ovaj zakon već u nekoj fazi dorade i dorade i da će se naći rješenje koje će sve zadovoljiti kada je u pitanju državna imovina. Očekuje se da će ga visoki predstavnik ponuditi Vijeću ministara kako bi se deblokirao razvoj države, entiteta, kantona i lokalnih zajednica. Ne možemo to sami riješiti – ističe Lendo.
Komentirajući rad aktualne većine u Federaciji BiH, Lendo je njen mandat usporedio s mandatom prethodne Vlade FBiH.
– Ne može se dogoditi da u tri i pol ili četiri godine ove vlade, koju čini ne samo Trojka nego i pet, šest ili sedam političkih stranaka, nemamo rezultate koje smo očekivali. Vlada Federacije je u vrijeme premijera Fadila Novalića svake godine zapošljavala sedam-osam tisuća ljudi. Toliko su ih zaposlili u tri i pol godine mandata – naglašava Lendo.
Posebno je kritizirao način zaduživanja Federacije i odnos prema fondovima Europske unije.
– Europska unija nudi dvije milijarde maraka. Jedan dio su bespovratna sredstva, a drugi dio su povoljni krediti za infrastrukturu, ceste i željeznice. Ova vlast to ne želi uzeti, a s druge strane donosi zakone koji povećavaju unutarnju zaduženost. Zabrinjavajuće je – objašnjava.
Na kraju je ocijenio da način rada Vlade Federacije nije dovoljno transparentan.
– Ova Vlada je za sve vrijeme imala oko 70 redovnih sjednica i više od 300 telefonskih sjednica. Ozbiljni zakoni se ne mogu donositi na brzinu. Tu je potrebna transparentnost, analiza i usporedba, a ne deseci zakona koji završavaju telefonskim sjednicama – zaključuje Lendo.