Vlada Federacije BiH izvijestila je Vijeće ministara BiH o tijeku realizacije projekta Južne plinske interkonekcije, ali kako je Feni rečeno iz Vijeća ministara, razmatranje međudržavnog ugovora koji bi BiH trebala potpisati s Republikom Hrvatskom još nije na dnevnom redu.
Ovu točku dnevnog reda sjednice Vijeća ministara trebao bi predložiti državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.
Staša Košarac
Vlada Federacije BiH je na jednoj od ranijih sjednica predložila da se što prije formira pregovaračko izaslanstvo sastavljeno od predstavnika svih relevantnih institucija, kako bi se što prije pristupilo potpisivanju sporazuma između dvije zemlje.
Nakon što Vijeće ministara BiH usuglasi i potvrdi tekst sporazuma, isti će biti proslijeđen Predsjedništvu BiH. Nakon toga, Predsjedništvo bi trebalo donijeti odluku o prihvaćanju sporazuma i imenovanju potpisnika u ime države.
Iz kabineta predsjedatelja Željka Komšića Feni su uvrijedili što dokument, s obzirom da nije prošao proceduru Vijeća ministara, još nije dostavljen toj instituciji.
Projekt Južne interkonekcije podrazumijeva izgradnju novog plinovoda unutar BiH, koji bi se preko Posušja i Zagvozda povezao s postojećom plinskom mrežom u Hrvatskoj, čime bi se otvorio alternativni pravac opskrbe plinom s LNG terminala na Krku.
Trenutno je Bosna i Hercegovina u potpunosti ovisna o uvozu ruskog plina.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da je prihvaćen Nacrt zakona o Južnoj interkonekciji, koji je pripremila stručna skupina, te da bi uskoro trebao biti upućen na razinu Federacije BiH.
– Mislim da će se to dogoditi što je brže moguće, jer je to projekt koji čvrsto stoji iza američke administracije i nema protivnika. Čvrsto smo uvjereni da se radi o vrhunskom gospodarskom, geopolitičkom i infrastrukturnom projektu, tim prije što ćemo zaobići ruski plin – rekao je Konaković za Fenu.
Realizacija projekta vezana je uz izmjene i dopune Federalnog zakona o interkonekciji plinovoda Jug BiH i Republike Hrvatske, koji je prošle godine usvojen u Parlamentu FBiH.
Stručna radna skupina početkom veljače ove godine dovršila je nacrt izmjena i dopuna tog zakona, s ciljem prilagodbe modela provedbe projekta i omogućavanja sudjelovanja stranih investitora kroz koncesiju ili javno-privatno partnerstvo.
Vedran Lakić
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić kazao je Feni da je izaslanstvo Vlade FBiH nedavno u Zagrebu razgovaralo s premijerom RH Andrejom Plenkovićem, te ministrima iz Vlade, ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem i ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom o nastavku realizacije projekta.
Prema njegovim riječima, procedura za potpisivanje međudržavnog sporazuma već je pokrenuta i trenutno se nalazi u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nakon što ga je poslala Vlada Federacije BiH.
– Uskoro se očekuje imenovanje pregovaračkog tima BiH pri Vijeću ministara. Vjerujem da će Republika Hrvatska uskoro završiti svoj dio imenovanja i da ćemo vrlo brzo krenuti u razgovore. Plan je da se u travnju u Dubrovniku, na nekoj od velikih konferencija, potpiše međudržavni sporazum između Hrvatske i BiH – rekao je Lakić.
Rok za realizaciju kompletnog projekta je kraj 2027. godine, kada na snagu stupa odluka tijela Europske unije o zabrani uvoza fosilnih goriva, uključujući i plin iz Rusije.
Prema važećem zakonu o južnoj interkonekciji, nositelj investicije je tvrtka BH-Gas, dok bi se predloženim izmjenama investitor definirao kroz otvorenu i transparentnu proceduru.
Lakić smatra da je model koncesije najrealniji za realizaciju projekta.
Južna plinska interkonekcija ocijenjena je kao jedan od ključnih energetskih projekata za Bosnu i Hercegovinu, s ciljem osiguranja dugoročne energetske stabilnosti i diverzifikacije izvora opskrbe.