Federalno ministarstvo financija u 2026. godinu ulazi s čak 138 planiranih aktivnosti i proračunskim projekcijama koje premašuju 8,8 milijardi KM, ali s ozbiljnim problemom – gotovo 40 posto sistematiziranih radnih mjesta nije popunjeno.
Dok Vlada najavljuje reforme, rasterećenje gospodarstva i europsko usklađivanje, pitanje je tko će to sve provesti.
Plan rada Federalnog ministarstva financija za 2026. godinu postavlja ambiciozne ciljeve, ali istovremeno otkriva ključne slabosti sustava javnih financija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kroz pet programa – od unapređenja poslovnog okruženja do upravljanja javnim dugom i kontrole prihoda – raspoređeno je ukupno 138 aktivnosti, a ukupna vrijednost planiranih sredstava je 1.666.819.171 KM.
Većina tog novca, očekivano, odlazi na dug. Samo za servisiranje unutarnjih i vanjskih obveza planirano je više od 1,33 milijarde KM, i to za unutarnji dug 615,9 milijuna KM, a za vanjski dug 718,8 milijuna KM. Ove brojke jasno pokazuju da dug još uvijek dominira proračunom, ostavljajući ograničen prostor za razvojne projekte i reforme.
Poticaj gospodarstvu
No, određeni iznosi usmjereni su i na poticanje gospodarstva. Kapitalni transferi od 20 milijuna KM planirani su za dokapitalizaciju Razvojne banke, dodatnih 10 milijuna KM za Garancijski fond, te 4 milijuna KM za potporu privatnim poduzetnicima. Istovremeno, 200 milijuna KM bit će doznačeno kantonima za provedbu reformi, dok je za gradove i općine planirano još 48 milijuna KM kapitalnih transfera.
Plan se temelji na strateškim dokumentima Federacije i jasno ističe europski put kao jedan od prioriteta. U tom kontekstu predviđeno je donošenje niza zakona s ciljem ulaska u SEPA sustav, modernizacije platnog prometa i fiskalizacije te borbe protiv sive ekonomije.
Cilj je povećati usklađenost domaćeg zakonodavstva sa standardima EU sa sadašnjih 50 posto na 80 posto.
Rezultati iz prethodne godine pokazuju da su određeni pomaci već napravljeni. Stopa kolektivnog doprinosa smanjena je sa 41,5 posto na 36 posto, čime je rasterećena privreda, dok je minimalna plaća povećana sa 619 KM na 1.000 KM.
Također, uvedena je mogućnost neoporezive pomoći radnicima do 450 KM mjesečno, kao odgovor na povećanje troškova života. U istom razdoblju lokalnim zajednicama isplaćeno je oko 250 milijuna KM pomoći.ž
Gdje je problem
No iza ambicioznih planova krije se ozbiljan operativni problem.
Ministarstvo trenutno ima samo 170 zaposlenih, iako je sistematizirano 286 radnih mjesta.
Nedostatak 116 službenika već uzrokuje kašnjenja u izradi zakona, donošenju podzakonskih akata i rješavanju upravnih postupaka.
Dodatni rizik je politički faktor. U dokumentu se jasno navodi da nedonošenje zakona u Parlamentu Federacije može blokirati cijeli niz planiranih aktivnosti. Bez zakona nema ni popratnih akata, što izravno utječe na razinu ostvarenosti i učinkovitosti upravljanja javnim financijama.
Zakoni
Međutim, prava zakonodavna eksplozija tek slijedi.
U 2026. planirano je donošenje čak 112 novih zakona, među kojima su najvažniji zakoni iz financijskog i bankarskog sektora: Zakon o uslugama platnog prometa, Zakon o računima za platni promet, Zakon o tržištu kapitala, Zakon o razvojnoj banci, Zakon o mikrokreditnim organizacijama, izmjene Zakona o leasingu, izmjene Zakona o deviznom poslovanju i Zakon o zaštiti korisnika financijskih usluga.
Ovi zakoni su ključni za ulazak FBiH u SEPA sustav i modernizaciju bankarskog sektora, te veći nadzor nad financijskim tokovima. Većinu ovih zakona u ožujku je prošao Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a sada ovi zakoni čekaju Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Osim toga, u planu su i zakoni iz poreznog sektora: Opći porezni zakon, Zakon o porezu na imovinu i Zakon o igrama na sreću.
Posebno su zanimljivi zbog uvođenja jače kontrole javnih prihoda, smanjenja sive ekonomije i usklađivanja s europskim direktivama. Posebno je zanimljivo donošenje Zakona o virtualnoj imovini i daljnja primjena Zakona o fiskalizaciji, što predstavlja prvi ozbiljan korak FBiH u regulaciji digitalnog i kripto tržišta.
U konačnici, plan za 2026. donosi impresivne brojke i širok raspon reformi, ali također potvrđuje staru slabost sustava: bez dovoljno ljudi i političke potpore, čak je i najbolje zamišljene planove teško ostvariti.