Brojke su zapanjujuće. Više od tri milijuna ljudi u Somaliji napustilo je svoje domove nakon što je razorna suša pogodila ruralne dijelove zemlje. Procjenjuje se da u ovoj istočnoafričkoj zemlji pomoć treba gotovo šest milijuna ljudi.
Posljedice suše
Dok američki predsjednik Donald Trump, koji negira klimatske promjene, svakodnevno dominira svjetskim medijima, ogromna humanitarna kriza izazvana sušom prolazi gotovo nezapaženo.
Od onih kojima je potrebna pomoć 1,85 milijuna su djeca, navodi yahoo.com
Posljedice četiri uzastopne neuspješne kišne sezone uništile su usjeve i ubile stoku u velikim dijelovima Afrike.
Iako su najgori uvjeti dosegli vrhunac u Somaliji, susjedne zemlje Etiopija i Kenija također trpe. Samo u Keniji više od dva milijuna ljudi suočava se s gladovanjem zbog suše zbog koje je stoka u stočarskim zajednicama osiromašena.
Islamic Relief je globalna humanitarna organizacija osnovana 1984. u Velikoj Britaniji koja pruža pomoć potrebitima u više od 40 zemalja, bez obzira na vjeru, etničku pripadnost ili podrijetlo.
Nedavno izvješće organizacije, pod naslovom “Hitna akcija potrebna za spašavanje života dok se teška suša pogoršava diljem Roga Afrike”, upozorila je da djeca koja su potražila pomoć u kampovima “pokazuju vidljive znakove pothranjenosti i iscrpljenosti”, navodi Associated Press.
Veliki gubitak stoke budi sjećanja na još jednu, još razorniju sušu koja je pogodila neke od istih zemalja koje su sada pogođene. Tijekom suše koja je trajala od 2020. do 2023. milijuni životinja uginuli su u dijelovima Kenije, Etiopije i Somalije.
Izumiranje stočarstva
Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda izvijestio je da je gotovo 10 milijuna stoke uginulo tijekom te dugotrajne suše. Uzgoj stoke čini 45 posto somalijskog bruto domaćeg proizvoda.
– Klimatske promjene uzrokuju sve češće ekstremne vremenske prilike na Rogu Afrike — ova najnovija suša dolazi dok se regija još uvijek oporavlja od najgore suše u 70 godina zbog uzastopnih neuspješnih kišnih sezona između 2021. i 2023., praćenih smrtonosnim poplavama, navodi se u izvješću Islamic Reliefa.
Somalija, Etiopija i Kenija proizvode samo 0,1 posto globalnih emisija ugljika, no ljudi tamo plaćaju najveću cijenu globalne klimatske krize.
– Uvjeti tijekom trenutne suše su izuzetno teški i izgledi su i dalje mračni. Situacija je očajna, ali bojimo se da najgore tek dolazi. Naši timovi diljem Somalije već su svjedoci uginuća stoke, nestašice vode i rastuće pothranjenosti. Mase ljudi napuštaju ruralna područja i odlaze u kampove gdje se nadaju pomoći, ali pomoći nema dovoljno za sve – rekao je Aliow Mohamed, direktor Islamic Reliefa za Somaliju.
U mnogim mjestima lokalne zajednice pridošlicama osiguravaju hranu i vodu, iako oni jedva da imaju dovoljno za sebe. Nadolazeći mjeseci su ključni, ističe Mohamed i ističe: “Moramo djelovati sada kako bismo spriječili da se ova suša pretvori u glad.”
Ekstremni vremenski uvjeti
Kenija i ostale zemlje istočne Afrike vrlo su izložene raznim oblicima ekstremnih vremenskih uvjeta, koje dodatno pogoršava zagrijavanje našeg planeta.
– Ranjivost Kenije na klimatske promjene pogoršavaju česte i intenzivne suše, oluje, poplave, toplinski valovi, podizanje razine mora, otapanje ledenjaka i zagrijavanje oceana, što dovodi do izravnog uništavanja bioloških sustava i prirodnih staništa, s ozbiljnim socioekonomskim posljedicama – zaključuje se u izvješću Nacionalnog vijeća za stanovništvo i razvoj.
Drugi po veličini grad u Keniji, Mombasa, suočava se s kombinacijom klimatskih prijetnji koje bi mogle preplaviti niske četvrti i ključne prometne rute, upozoravaju znanstvenici.
Poplave, gubitak mangrova i salinizacija vode ugrožavaju živote, sredstva za život i okosnicu kenijskog obalnog gospodarstva.