Bosna i Hercegovina se suočava s diplomatskim presedanom koji razotkriva pragmatizam domaćih lidera. Jordan i Zaljevske države (GCC) – Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija i UAE – zatražile su od Sarajeva da bude supokrovitelj Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a kojom se osuđuju iranski napadi na njihov teritorij i infrastrukturu.
Iako na prvi pogled ovo izgleda kao rutinsko usklađivanje s arapskim partnerima, situacija na terenu pokazuje da će Milorad Dodik, suprotno svim očekivanjima, postati najglasniji zagovornik ove inicijative.
Vremenski raspored udvaranja: od Saudijskog fonda do X najava (2021. – 2023.)
Političko okretanje Banjaluke prema Zaljevu nije slučajno i traje već godinama. Milorad Dodik je još 2021. ugostio izaslanstvo Saudijskog fonda za razvoj u Banjoj Luci, jasno ciljajući na arapski kapital kao alternativu zapadnim financijama.
Taj proces je kulminirao 2023. godine, kada je Dodik javno hvalio ekonomsku moć i nepokolebljivi identitet Saudijske Arabije.
I dok je za unutarnju upotrebu zadržao imidž zaštitnika kršćanskih vrijednosti, Dodik je strateški gradio mostove prema Rijadu, prepoznavši u njima partnera koji ne postavlja uvjete unutarnjem uređenju Bosne i Hercegovine na način na koji to čini Bruxelles.
Pokušaj blokade Konakovića iz Rijada
Istovremeno, sarajevska politika nastoji zadržati isključivost u odnosima s arapskim svijetom. Krajem prošle godine, tijekom posjeta Saudijskoj Arabiji, Elmedin Konaković je za službenu govornicu Dodika predstavio kao islamofoba koji progoni neistomišljenike. No, eskalacija sukoba s Iranom potpuno je promijenila dinamiku, dajući Dodiku savršenu priliku za protunapad.
Operacija Trump: Preko Zaljeva do Washingtona
Današnja Dodikova retorika, kojom poziva na prekid svih odnosa s Iranom i čvrsto stoji uz Izrael, ima duboku pozadinu.
Njegovi lobisti već mjesecima rade na uspostavljanju kontakata sa saudijskim prijestolonasljednikom i dužnosnicima UAE. Razlog je jasan: on zna da je najbrži put do Donalda Trumpa i utjecajnih krugova u SAD-u preko Rijada i Tel Aviva.
Podržavajući rezoluciju arapskih zemalja protiv Irana, Dodik zadovoljava Izraelce, Amerikance i, što je najvažnije, zaljevske monarhije za koje je Iran egzistencijalna prijetnja.
Paradoks: Dodik kao pobornik Zaljevske rezolucije
Dolazimo do ključne teze: Milorad Dodik će u utrci za susponzorstvo rezolucije UN-a biti veći zagovornik inicijative arapskih zemalja čak i od sarajevskih političara.
I dok će bošnjačka strana podržati rezoluciju iz diplomatske inercije i tradicionalnog povezivanja, Dodik će to učiniti sa žarom političkog oportunista koji svoju “zlatnu kartu” vidi u osudi Irana.
On ne brani Bahrein ili Jordan zbog načela međunarodnog prava, nego zato što mu ta potpora otvara vrata do saudijskog prijestolonasljednika, a preko njega izravno do vrha buduće američke administracije.
Bosna i Hercegovina u tom geopolitičkom plesu postaje rijedak primjer zemlje u kojoj će se svi složiti oko osude Teherana, ali će tu kartu najbrže i najvještije odigrati Dodik, koristeći arapsku inicijativu za vlastitu međunarodnu rehabilitaciju.