Mjerenje vremena oduvijek je bilo više od puke tehničke potrebe, ono je oblikovalo ritam svakodnevice, vjerskog života i društvenog poretka.
Na prostoru nekadašnjeg Osmanskog carstva tu ulogu imale su dvije prepoznatljive građevine: muvekithane i sahat-kule. U Bosni i Hercegovini muvekit je prvo institucionalizirano astronomsko zanimanje od 1853. godine.
Hamza Lavić, knjižničar Odjeljenja posebnih zbirki Gazi Husrev-begove biblioteke, u razgovoru za Fenu ističe da je prvi službeni muvekithan u BiH sagrađen 1853./54. pored Careve džamije.
– Muvekithane su bili posebni objekti u kojima su bili smješteni astronomski instrumenti za precizno određivanje vremena dnevnih namaza i izradu kalendara – kazao je Lavić u izjavi Feni.
Najčešće su građeni u sklopu vakufskih kompleksa, uz džamije. Služili su im muvekiti – specijalizirani astronomi čiji je zadatak bio izračunavanje vremena namaza, izrada kalendara (kalendara) i briga o instrumentima.
– Muvekit je prva institucionalizirana astronomska struka u Bosni i Hercegovini – ističe Lavić.
Osim određivanja vremena namaza, muvekiti su često bili zaduženi za održavanje i podešavanje mehanizama na obližnjim sahat-kulama, usklađujući ih s lunarnim kalendarom.
Prva muvekithana u Osmanskom carstvu izgrađena je za vrijeme vladavine sultana Mehmeda II, kao dio njegovog vakufskog kompleksa u Istanbulu. Taj je model ubrzo slijedio i ostatak Carstva.
– Ulaskom u orijentalno-islamski kulturni krug muslimani Bosne i Hercegovine suočili su se s praktičnim pitanjem preciznog određivanja vremena molitve. U početku su se oslanjali na takozvanu narodnu astronomiju – optičko promatranje mlađaka i praćenje dužine sjene – da bi kasnije ta praksa bila institucionalizirana kroz muvekithane – naveo je Lavić.
Prva službena muvekithana u Bosni i Hercegovini sagrađena je 1853/54. uz Carevu džamiju, odlukom bosanskog valije Huršid-paše, koji je i uvakufio sredstva za njen rad. Nekoliko godina kasnije, 1858. godine, u sklopu Gazi Husrev-begova vakufa osnovana je muvekithana.
Prvi službeni muvekijat u Bosni i Hercegovini bio je Ali Šerif Faginović, poznati kaligraf, koji je tu dužnost obnašao od 1854. do 1921. godine. Salih Sidki Hadžihusejnović, prvi muvekijat Gazi Husrev-begovog vakufa, autor brojnih djela iz astronomije, a među njima se ističe djelo “Tarih-i Muvekkit” (Muvekkitova historija Bosne). najistaknutiji muvekiti.
Tokom 19. stoljeća muvekitani su izgrađeni iu Banjoj Luci, Mostaru, Gradačcu i Tuzli. U Bosni i Hercegovini, osim muvekitana, izgrađeno je ukupno devetnaest sahat-kula koje su postale prepoznatljiv dio urbanog pejzaža.
– Posebno mjesto zauzima sahat-kula uz Gazi Husrev-begovu džamiju, koja i danas radi po sistemu “ala turk”, odnosno lunarnom načinu računanja vremena. Instrumenti korišteni u muvekithanima – sunčani sat, astrolab, rub’-tahta (kvadrant), gnomon, kibletnama i libela – svjedoče o visokom stupnju razvoja praktične astronomije – naglašava Lavić.
Danas se ovi predmeti čuvaju u Gazi Husrev-begovom muzeju, gdje posjetitelji mogu vidjeti kako se kroz historiju obavljala muvekijska služba i kako su određivani počeci hidžretskih mjeseci i namaskih vremena.
Lavić s ponosom ističe da se među najvažnijim sačuvanim instrumentima u Bosni i Hercegovini ističe monumentalni sunčani sat na jugozapadnom zidu Hadži Alibegove džamije u Travniku. Visok 2,4 metra i precizno postavljen prema geografskim parametrima lokaliteta, služio je i za podešavanje mehaničkih satova na travničkim sahat-kulama.
Muvekithane i kule sa satom tako ostaju trajni spomenici civilizacije u kojoj je mjerenje vremena bilo spoj znanosti, vjere i svakodnevnog života – tihi, ali precizni čuvari ritma zajednice.