Muzej Sarajeva danas je ocijenio krajnje neprimjerenim i neutemeljenim tvrdnje iznesene u saopćenju Gradskog vijeća Grada Sarajeva, koje su prenijele mediji, da u Sarajevu postoje spomenici posvećeni atentatoru, a da istovremeno ne postoji autentičan i dostojanstven spomenik žrtvama. Najava se temelji na inicijativi da se na prostoru Latinske ćuprije ponovno podigne spomenik austrougarskom prijestolonasljedniku Franji Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji.
U priopćenju Muzeja Sarajeva koje potpisuje ravnateljica Indira Kučuk-Sorguč navodi se da se ovakvom formulacijom Muzej Sarajeva neizravno etiketira kao institucija koja promiče kriminal ili zločinac, što je, kako ističu, nekorektno, uvredljivo i duboko nekorektno prema muzejskim povjesničarima, kustosima i autorima stalnog postava Muzeja Sarajevo 1878-1918.
Ističe se da je, naprotiv, Muzej bio nositelj i realizator cjelovitog idejnog projekta revitalizacije memorijalne kulture Sarajevskog atentata, povijesnog događaja koji je bio povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Projekt je realiziran u nekoliko faza iu skladu sa standardima povijesne znanosti i muzeološke struke.
Ističe se da je uključeno i obilježavanje rute kojom se kretalo nadvojvodino vozilo, kao i mjesta oba atentata; vraćene su atentatorove noge, izrađene prema odljevu istaknutog umjetnika Voje Dimitrijevića, potom je označeno mjesto gdje su se zaustavila kola u kojima su bili Franz i Sofija, čime je označeno autentično mjesto događaja, te je realizirana faza prezentacije preostalih dijelova nekadašnjeg Memorijala ubojstvu (medaljon, krune, pieta). Ti su fragmenti, u partnerstvu s Umjetničkom galerijom Bosne i Hercegovine i nadležnim Zavodom za zaštitu spomenika Republike Bosne i Hercegovine, prezentirani u interijeru Muzeja na vizualno dostojan i interpretativno jasan i nedvosmislen način, uz simulaciju izvornih arhitektonskih elemenata, tako da cjelina djeluje vjerno izvorniku.
U priopćenju se dodaje da je na ovaj način Muzej zaokružio povijesnu, muzeološku, kulturnu i turističku interpretaciju događaja koji je, za razliku od 1953. do 1992. godine, danas potpuno deideologiziran i depolitiziran te se temelji na objektivnim provjerljivim činjenicama.
– Postav ne veliča atentatora niti deviktimizira žrtvu, već cijeli događaj interpretira u skladu sa stručnim standardima i etičkim načelima muzejskog djelovanja. Optužbe da je “sramotno i nedopustivo” imati oznake atentatora, uz navodni nedostatak oznaka za žrtve, smatramo zlonamjernim, populističkim i temeljenim na nepoznavanju činjenica. Dovoljno je posjetiti Muzej, pregledati javno dostupnu dokumentaciju i medijske najave o restauraciji izložbe, kako bi se utvrdilo da je interpretacija historiografski utemeljena, cjelovita i stručno realizirana – ističe se u priopćenju Muzeja Sarajeva.
Zaključeno je da je zahvaljujući naporima Muzeja danas mjesto Sarajevskog atentata pregledno i dostojanstveno, koje svakodnevno posjećuju brojni turisti iz cijelog svijeta.
– Ovakve klevete pojedinih gradskih vijećnika doživljavamo kao vrijeđanje stručnog rada i institucionalnog integriteta te smatramo da javnost zaslužuje točnu informaciju, a Muzej – javnu ispriku. Mi u Muzeju Sarajeva štitimo interese istine i nikoga i ničega drugoga – zaključuje se u priopćenju te muzejske ustanove.