Zgrada Kina Centar u Tuzli je nacionalni spomenik BiH, ali je u takvom stanju da predstavlja ruglo u centru grada Tuzle i opasnost za prolaznike, jer dijelovi bukvalno padaju na pješačku zonu.
Potpisan ugovor
Da za Kino Centar još ima nade, govori i odgovor koji je vijećnik Omer Berbić dobio iz nadležnog gradskog ureda.
Nakon potpisivanja Ugovora o sufinanciranju izrade projektno-tehničke dokumentacije za povijesni objekt Kino Centar u Tuzli, između Vlade Federacije BiH, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i Grada Tuzla, u okviru gradske uprave izvršeno je više pripremnih aktivnosti, priopćeno je iz Ureda za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Tuzla.
U odgovoru se navodi da je odabran najpovoljniji ponuđač za izradu dokumentacije za izradu dokumentacije za sanaciju nacionalnog spomenika Kino Centar u Tuzli, te da je u studenom 2025. godine potpisan ugovor između Grada Tuzla, kao izvršitelja usluge, i firme Bosnaing doo Sarajevo, kao izvršioca usluge.
– Federalnom ministarstvu prostornog uređenja je u siječnju 2026. godine podnesen zahtjev za davanje suglasnosti za izvođenje prethodnih radova istražnog karaktera na nacionalnom spomeniku Kino Centar u Tuzli sa pratećom dokumentacijom. Također, odlukama gradonačelnika Tuzle imenovani su vještaci koji će sudjelovati u izvođenju prethodnih istražnih radova na objektu, kao i stručni voditelj tih radova – navode iz gradskog ureda.
Izgradnja i sanacija
Dodaju da firma Bosnaing doo Sarajevo trenutno izvodi radove u skladu sa potpisanim ugovorom, prvenstveno na prikupljanju podataka koji će biti osnova za izradu dokumentacije za sanaciju nacionalnog spomenika Kino Centar u Tuzli.
Podsjećamo, na sjednici Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 4. do 6. studenog 2015. godine kino je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Zgrada se prvobitno zvala Koloseum, a posebno ju je projektirao Niko Mitrović.
Građena je u razdoblju od 1906. do 1912. godine, kao stambeno-poslovna zgrada u kojoj su prizemlje i dio kata bili namijenjeni za prikazivanje filmova.
Sagrađena je za potrebe bogate trgovačke obitelji Jovanović, koja je bila pokretač društvenog života u Tuzli tijekom 19. i prva dva desetljeća 20. stoljeća.