Svi ključni politički akteri, barem deklarativno, podržavaju projekt Južne interkonekcije. No, interesi su različiti i sad se postavlja pitanje hoće li apelacija Lidije Bradare na ustavnost Zakona o južnoj interkonekciji usporiti njegovu provedbu? S druge strane, stižu poruke da se plinovod mora početi graditi 2026. godine.
Danas u prijepodnevnim satima u Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država u BiH bit će održan sastanak o Južnoj interkonekciji, na kojem će Ministarstvo energetike predstaviti plan realizacije projekta.
Kako N1 saznaje, sastanak će se održati u 10.30 sati.
Ovo je važan korak jer će se utvrditi točni datumi implementacije. O ovom rasporedu aktivnosti raspravljat će politički vrh, a Ministarstvo očekuje da će projekt Južne interkonekcije biti završen za dvije godine.
Vedran Lakić, ministar energetike i rudarstva FBiH:
– Iskreno govoreći, mnogi licitiraju da to bude 3-4 ili više godina. Naš prijedlog je 31.12.2027. projekt je završen i pušten u rad. Zašto baš taj? Jer od 1.1.2028. Ruski plin ovdje više ne može doći.
No, prepreke se već naziru. Nakon što izaslanici HDZ-a u siječnju nisu podržali Zakon o južnoj interkonekciji, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara sada je Ustavnom sudu FBiH podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona zbog, kako se navodi, povrede poslovnika. To je jasan znak da HDZ ne odustaje od svog prijedloga o osnivanju nove plinske tvrtke, kažu energetski stručnjaci.
Pravni razlozi za osporavanje Južne interkonekcije ne postoje, smatra Zijad Bećirović iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije. U svemu vidi političke veze s Rusijom.
Zijad Bećirović, IFIMES:
– Traže se politički razlozi, a poznato je da je HDZ u Hrvatskoj, pa i HDZ BiH kao sestrinska stranka, odnosno ogranak, usko vezan uz Rusiju. Na neki način se Srbiji čini nepravda kada se stalno optužuje Srbija za povezanost s Rusijom, mogu slobodno reći da su veze HDZ-a s Ruskom Federacijom u nekim aspektima veće i jače.
A realizacijom Južne interkonekcije Bosna i Hercegovina više neće biti ovisna o ruskom plinu. BiH će tako biti povezana s terminalom za ukapljeni plin na otoku Krku. Dugoročno, moguće su i povoljnije cijene za građane.
Almir Bečarević, energetski stručnjak:
– Bosna i Hercegovina ima faktor 0 što se tiče sigurnosti opskrbe, to je procjena energetske zajednice. Ovim projektom postotak se penje na 70 posto. Dobivamo diverzifikaciju izvora opskrbe. Plinovod kojim se trenutno opskrbljujemo ugrožen je odlukom EU o uvozu prirodnog plina, a starost mreže je gotovo 50 godina.
Podsjećamo, prije mjesec dana dogovoreno je da će američki investitor financirati ovaj projekt od početka do kraja i njime upravljati kroz koncesiju ili suradnju s Vladom FBiH. Zbog toga se očekuju izmjene Zakona jer sadašnje odredbe to ne predviđaju.
Vedran Lakić, ministar energetike i rudarstva FBiH:
– Bilo je najpametnije predložiti i tako je usvojeno – sve što se radi treba biti spremno za vodik. Dakle, kompletan projekt Južne interkonekcije bit će spreman za vodik. Planirano je da se postojeća plinska infrastruktura u idućem razdoblju također prilagodi za vodik.
Sigurno je da će se politička borba nastaviti i na polju energetike. U ovom trenutku, kažu u Vladi Federacije, još je rano licitirati koja će američka tvrtka izvoditi radove. Zna se da će dobiti koncesiju na 30 godina. Plinovod je dug oko 180 kilometara i predstavlja vezu Bosne i Hercegovine s europskom mrežom.