Proizvođači mesa, mliječnih i drugih prehrambenih proizvoda s područja Livanjskog kantona godinama čekaju da granični prijelaz Kamensko ponovno profunkcionira za izvoz robe životinjskog i biljnog podrijetla.
Vijeće ministara BiH je u svibnju 2026. godine donijelo Odluku o uspostavljanju tri nova granična prijelaza prve kategorije, među kojima je i GP Kamensko, međutim proizvođači iz Livna, Tomislavgrada i drugih dijelova kantona još uvijek čekaju da ova odluka zaživi u praksi i da se prijelaz osposobi za promet svih vrsta roba.
U međuvremenu su i dalje prisiljeni svoje proizvode plasirati u Republiku Hrvatsku i tržište Europske unije znatno dužom rutom, najčešće preko graničnog prijelaza Bijača.
Za gospodarstvo ovoga kraja Kamensko je prirodni izlaz prema Dalmaciji i Hrvatskoj. Njegova puna funkcionalnost posebno je važna za proizvođače mlijeka, sira, mesa i ostalih prehrambenih proizvoda, kojima svaki dodatni sat transporta znači veće troškove, složeniju logistiku i slabiju konkurentnost.
Godine privlačnosti malih proizvođača
Predsjednik Udruge malih sirara Jozo Baković kaže kako se proizvođači s ovog područja već godinama suočavaju s istim problemom te dodaje da bez funkcionalnog Kamenskog nema lakšeg izvoza ni ravnopravne tržišne utakmice.
– Prelazak preko Kamenskog bi nam puno značio. To bi nam skratilo putovanje, smanjilo troškove i olakšalo izvoz. Na to smo čekali godinama, a mnogi su u međuvremenu odustali od proizvodnje jer ovi uvjeti jednostavno nisu održivi za male proizvođače – kazao je Baković za Fenu.
Problem traje od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, kada je granični prijelaz Kamensko degradiran u nižu kategoriju, čime je onemogućen izvoz robe koja podliježe fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru.
Za gospodarstvenike iz Livanjskog kantona to je značilo da, iako im je Dalmacija praktički pred vratima, svoje proizvode moraju slati stotinama kilometara duže.
Politička obećanja i administrativne prepreke
Prema ranijim informacijama, očekuje se da će nadležne institucije, prvenstveno Ministarstvo financija Republike Hrvatske i Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) Bosne i Hercegovine, provesti potrebne aktivnosti kako bi se osigurala puna funkcionalnost prijelaza.
Prema odluci Vijeća ministara BiH, temeljem pregovora između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima, Svilaj, Stara Gradiška, Gradiška, Izačić, Kamensko i Bijača trebali bi imati status prijelaza za međunarodni promet putnika i robe s inspekcijskim nadzorom (tzv. BIP-ovi).
Baković ističe da su u protekla dva desetljeća mali proizvođači sudjelovali u brojnim raspravama, projektima i inicijativama, ali da se rješenje ovog problema nije pomaknulo s mrtve točke.
– Osamnaest godina vodim udrugu i isto toliko smo tražili uvjete koji bi malim proizvođačima omogućili normalan izvoz. Bilo je puno sastanaka, projekata i obećanja, čak su i međunarodni partneri prepoznali potencijal i gurali priču, ali kad sve dođe na više razine vlasti, pojave se neki drugi interesi i sve nekako stane – rekao je Baković.
Utjecaj na izvoz autohtonog livanjskog sira
Koliko se čekanje na operaciju Kamenskog osjeti u praksi govori i primjer livanjskih sirara. Livanjski sir jedan je od najprepoznatljivijih brendova ovog kraja, a potražnja za njim u stalnom je porastu i van granica Bosne i Hercegovine. No, proizvođači upozoravaju da ga u Hrvatsku još uvijek ne mogu poslati najkraćim putem.
Iz Sirane “Puđa” kazali su za Fenu da bi otvaranjem Kamenskog za prijevoz prehrambenih proizvoda značajno bilo skraćeno vrijeme isporuke i smanjeni troškovi.
– Otvaranje graničnog prijelaza Kamensko za prijevoz prehrambenih proizvoda bilo bi nam iznimno važno jer bismo smanjili vrijeme dostave i troškove prijevoza te povećali konkurentnost na tržištu. GP Kamensko nam je prirodan izlaz, dok preko Bijače znači dodatne kilometre, čekanja i troškove. Bilo bi nam jako drago da se ovaj prijelaz otvori za izvoz hrane, a kod nas i cijeli ovaj kraj. U sezoni bismo možda mogli imati i dva izvoza dnevno, a ovako se čeka predugo – kažu iz ovog sira, napominjući da je to čest problem svih izvoznika s ovih prostora.
Potreba uspostave inspekcijskog nadzora
Dodatni problem je pitanje potrebne infrastrukture i inspekcijskog nadzora, posebice stalne veterinarske kontrole, bez koje promet proizvodima životinjskog podrijetla ne može funkcionirati. Proizvođači stoga očekuju da najavljena rekategorizacija neće ostati samo mrtvo slovo na papiru, već da će se što prije osigurati tehnički uvjeti za stvarni promet robe.
Baković na kraju upozorava kako službena zaštita izvornosti i priznanje Livanjskog sira ne znači puno ako proizvođači nemaju funkcionalan izvozni put i izlaz na šire tržište.
– Godinama smo radili na zaštiti Livanjskog sira i dobili smo certifikate koje malo tko u BiH ima, ali ako nemamo normalan izvoz, onda je taj potencijal ograničen. Ne možemo proizvoditi samo za domaće tržište u kantonu. Treba nam širi prostor, a bez funkcionalnog graničnog prijelaza u najtežem položaju ostaju mali proizvođači – zaključio je Baković.