Zaposleni u BiH u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, dok bi htjeli skoro 30 dana ili osam dana više. Pritom više od polovice očekuje regres, a svaki četvrti bi dio povišice bio spreman zamijeniti za dodatne slobodne dane.
Ovo su neki od rezultata regionalnog istraživanja koje je provela Alma Career grupa u sklopu koje djeluju vodeći portali za zapošljavanje u regiji.
Posao ne prestaje ni na godišnjem odmoru
– Iako bi godišnji odmor trebao biti vrijeme za potpuni predah od poslovnih obaveza, za mnoge uposlenike u Bosni i Hercegovini posao ne prestaje ni za vrijeme godišnjeg odmora. Čak 42 posto ispitanika navodi da su uvijek ili često na raspolaganju nadređenima, dok većina smatra da broj dana godišnjeg odmora koji trenutno imaju nije dovoljan – ističu iz bh. portal Mojposao.ba.
Samo 30 posto ispitanika smatra da ima dovoljno slobodnih dana, dok ih 58 posto želi više. Dodatnih 12 posto smatra da sadašnji broj dana godišnjeg odmora nije adekvatan jer premalo slobodnog vremena negativno utječe na produktivnost.
– S godinama se povećava i potreba za dužim odmorom. Ispitanici mlađi od 30 godina željeli bi u prosjeku 27,8 dana, oni od 30 do 45 godina 29,5, dok zaposlenici stariji od 45 godina smatraju da bi im bilo potrebno 30 dana godišnjeg odmora – navedeno je.
Broj dana godišnjeg odmora u Bosni i Hercegovini značajno varira ovisno o veličini i vlasničkoj strukturi poslodavca. Zaposlenici u malim poduzećima i ustanovama u prosjeku imaju 19,3 dana godišnjeg odmora, dok je u srednjim organizacijama taj prosjek 22,2, a u velikim organizacijama 22,6 dana.
Jaz između javnog i privatnog sektora
– Još su izraženije razlike primjetne prema vrsti vlasništva. Zaposleni u državnim tvrtkama i ustanovama u prosjeku imaju 24,1 dan godišnjeg odmora, u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 22,4 dana, a u domaćim privatnicima 20,5 dana.
Podaci ukazuju na jasan jaz u naknadama: zaposleni u državnom sektoru i tvrtkama u stranom vlasništvu su u povoljnijem položaju od zaposlenika domaćih privatnih poslodavaca – ističe Mojposao.ba.
Koliko dodatni slobodni dani imaju vrijednost za zaposlenike govori i podatak da bi 25 posto ispitanika u BiH bilo spremno povišicu zamijeniti za više dana godišnjeg odmora. Još 43 posto razmislilo bi o takvoj odluci ovisno o visini povišice, dok 32 posto ne bi pristalo na zamjenu.
– U Bosni i Hercegovini je najveći udio ispitanika koji bi bez dodatnih uvjeta prihvatili više godišnjih odmora umjesto povišice. U Hrvatskoj ih je 15 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 22 posto. Rezultat pokazuje da slobodno vrijeme za zaposlenike više nije samo zakonsko pravo, već korist koja može značajno utjecati na zadovoljstvo, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih radnika – navode iz Mojposao.ba.
Godišnji odmor za značajan dio zaposlenih u Bosni i Hercegovini ne znači potpuni prekid komunikacije s poslom. Za vrijeme godišnjeg odmora nadređenima je uvijek ili često dostupno 42 posto ispitanika, kolegama iz vlastitog odjela 33 posto, a kolegama iz drugih odjela 22 posto.
Rezultati pokazuju da se značajan broj zaposlenika ne uspijeva u potpunosti odmoriti od posla niti tijekom godišnjeg odmora, što može utjecati na kvalitetu odmora i oporavka.
I regresiju
Povratak ove godine očekuje 53 posto ispitanika u Bosni i Hercegovini, dok ga ne očekuje 48 posto. Među onima koji računaju na ovu naknadu najčešće se očekuje iznos do 1.000 KM.
Vjerojatnost plaćanja značajno raste s veličinom poduzeća.
– Rezultati istraživanja šalju jasnu poruku poslodavcima: dodatni dani godišnjeg odmora, mogućnost potpunog odvajanja od poslovnih obveza i sigurnija isplata regresa prednosti su koje zaposlenici sve više prepoznaju i cijene. Najveći prostor za napredak postoji u malim i domaćim privatnim poduzećima, gdje je broj dana godišnjeg odmora i očekivanja regresa najmanji – zaključak je prošlog mjeseca provedenog istraživanja.