Nakon Bugarske, još jedna zemlja razmišlja o uvođenju eura

Nakon što je početkom 2025. godine Bugarska postala članica eurozone, pitanje uvođenja eura ponovno se otvara u Švedskoj, koja razmišlja treba li odustati od svoje nacionalne valute i pridružiti se zajedničkoj europskoj monetarnoj uniji.

Švedski ministar financija najavio je da bi vlasti mogle pokrenuti službenu analizu prednosti i nedostataka uvođenja eura, čime bi se ova tema vratila u fokus javnih i političkih rasprava. Ovo je prvi ozbiljniji signal u posljednjih nekoliko godina da bi Stockholm mogao preispitati svoj dosadašnji stav prema zajedničkoj europskoj valuti, prenosi Biznisinfo.ba.

Švedska je još 2003. godine na referendumu odbila uvođenje eura, a taj rezultat i danas ima snažan politički i simbolički značaj. Iako je zemlja zakonski obvezna jednog dana uvesti euro, za razliku od Danske nema trajno izuzeće, Švedska do sada nije pokazala jasnu političku volju za taj korak.

No, promijenjene ekonomske i geopolitičke okolnosti, kao i slabija domaća valuta u odnosu na euro, doveli su do toga da se ova tema preispita, barem na razini stručne analize.

Važno je naglasiti da razmatranje ne znači skoru odluku. Eventualno uvođenje eura zahtijevalo bi niz formalnih koraka, uključujući politički konsenzus, eventualno novo izjašnjavanje građana, kao i ispunjavanje tehničkih kriterija za ulazak u eurozonu.

Stručnjaci ističu da bi, čak i da se Švedska odluči na ovaj put, proces trajao nekoliko godina.

Osim Švedske, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Češka trenutno ne koriste euro u Europskoj uniji.

Bugarska je posljednja zemlja koja ulazi u eurozonu, dok ostale članice ili nemaju definiran rok ili, poput Danske, imaju trajno izuzeće od uvođenja eura.

Iako je još prerano govoriti o konkretnim rokovima, sama činjenica da Švedska ponovno otvara raspravu o euru pokazuje da se dinamika unutar Europske unije mijenja, te da bi se eurozona u idućim godinama mogla dodatno proširiti – ali bez brzih i naglih poteza.