Čelnici Europske unije postigli su dogovor o zajmu Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura, koji će financirati zajedničkim zaduživanjem zemalja članica kako bi se Kijevu osigurala podrška u sljedeće dvije godine.
Novac će se osigurati zajedničkim zaduživanjem 24 od 27 država članica Europske unije. Plan ne uključuje Mađarsku, Češku i Slovačku, koje se protive daljnjem financiranju ukrajinskih ratnih napora.
Dogovor je postignut nakon 15 sati intenzivnih pregovora na summitu u Bruxellesu, a objavljen je u tri sata iza ponoći.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je da Europska unija time osigurava kontinuitet financijske potpore Ukrajini u vrijeme sve većeg fiskalnog pritiska.
Međutim, od pisanja Politikato je gorko-slatka pobjeda za europske čelnike budući da je summit završio bez dogovora o korištenju zamrznute ruske državne imovine za financiranje Ukrajine, što zagovaraju Njemačka i Europska komisija.
Umjesto toga, prihvaćen je pričuvni plan za hitne slučajeve temeljen na zajedničkom zaduživanju EU-a, koji je tjednima promovirao belgijski premijer Bart De Wever.
Dogovor Ukrajini pruža ključnu financijsku pomoć u trenutku kada se ratom razoreno gospodarstvo suočava s rizikom ozbiljnog nedostatka sredstava već sljedeće godine, a rat s Rusijom ulazi u četvrtu godinu.
– Istina je da se to nekima nije svidjelo. Putina su htjeli kazniti oduzimanjem novca. Ali politika nije emocionalni posao. Racionalnost je prevladala – rekao je.
Europska komisija i Berlin tjednima vrše pritisak na države članice da prihvate prijedlog kojim bi se za financiranje Ukrajine iskoristilo do 210 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine.
No taj je plan ponovno blokiran, nakon što je sličan prijedlog već propao na summitu u listopadu.
Belgija se oštro usprotivila toj ideji i upozorila na rizike za svoju financijsku stabilnost, s obzirom da se najveći dio zamrznute ruske imovine u Europi nalazi u instituciji Euroclear, registriranoj u toj zemlji.
Belgijski premijer tražio je dodatna jamstva u slučaju moguće ruske odmazde, ali ostale članice nisu prihvatile takve zahtjeve.
Dok je Europska komisija pokušavala spasiti plan s ruskim sredstvima, paralelno se formirala skupina zemalja predvođena Belgijom i Italijom, koja je iza zatvorenih vrata gurala tzv. Plan B – zajedničko zaduživanje EU.
– Pokazalo se da je to najrealnije i najpraktičnije rješenje – rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.