Danski dužnosnici vjeruju da imaju spreman scenarij u kojem bi Donald Trump mogao pokušati preuzeti Grenland.
U kasnonoćnoj objavi na Truth Socialu, Trump je objavio da je danski teritorij sada američki “protektorat”.
Budući da ni Danska ni njezini europski saveznici nemaju vojnu moć spriječiti Sjedinjene Američke Države (SAD) da zauzmu otoke, nemoćni su suprotstaviti se Trumpovoj sumnjivoj tvrdnji.
U situaciji kada vodeća članica NATO-a polaže pravo na suvereni teritorij druge, savez je paraliziran.
Polažući pravo na vlasništvo nad devet desetina zakona, Trump jednostavno izjavljuje da Grenland sada pripada Sjedinjenim Državama, piše on Atlantik.
Ovakav slijed događaja, koji su danski dužnosnici i sigurnosni stručnjaci predložili posljednjih mjeseci, možda se do prošlog petka činio pomalo nerealnim.
Međutim, do vikenda – nakon svrgavanja venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura i naknadnog Trumpovog inzistiranja da Sjedinjene Države sada “vode” Venezuelu – činilo se mnogo manje vjerojatnim.
Danci su mjesecima zabrinuto razmatrali drske najave Trumpove administracije o aneksiji Grenlanda, bilo silom, prisilom ili pokušajem pridobijanja lokalnog stanovništva od gotovo 56.000 ljudi obećanjem udjela u budućim rudarskim poslovima. Sada ti strahovi eskaliraju.
Ubrzo nakon što su američke snage uhvatile Madura, Katie Miller, bivša službenica Bijele kuće i supruga višeg Trumpovog savjetnika Stephena Millera, objavila je kartu Grenlanda prekrivenu američkom zastavom na Xuu s natpisom “Uskoro”.
Danski dužnosnici, kako piše The Atlantic, bili su bijesni, ali i duboko uznemireni. Sljedećeg jutra dolazi Trump intervju ponovno je potvrdio svoje namjere za The Atlantic.
– Grenland nam treba, apsolutno – rekao je.
Godinama su europski čelnici umanjivali Trumpove ekspanzionističke izjave i nastojali ih ignorirati.
Ali nakon događaja u Venezueli to se promijenilo. Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da se Trumpove prijetnje više ne mogu shvaćati olako.
– Nažalost, mislim da američkog predsjednika treba shvatiti ozbiljno kada kaže da želi Grenland – rekla je za dansku javnu televiziju DR.
Iako su američki dužnosnici i Trumpovi saveznici umanjili mogućnost vojne akcije, sam Trump nikada nije isključio upotrebu sile.
Stephen Miller rekao je za CNN da vojna akcija neće biti potrebna jer “nitko neće ratovati protiv SAD-a zbog Grenlanda”, dodajući da bi teritorij “trebao pripadati Sjedinjenim Državama”.
No ako bi američke snage doista ušle na teritorij Grenlanda, NATO bi se, prema europskim dužnosnicima, u tom trenutku praktički raspao.
– Ako Sjedinjene Države napadnu drugu članicu NATO-a, sve prestaje – rekao je Frederiksen.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul podsjetio je da Grenland potpada pod članak 5 NATO-a prema kojem je napad na jednu članicu napad na sve.
Zagovornici Trumpovih ambicija oduševljeni su američkom operacijom u Venezueli. Jørgen Boassen, Trumpov najistaknutiji pristaša na Grenlandu, rekao je za The Atlantic da Trumpov interes vidi kao “veliku priliku i novi početak” za otok.
Boassen, poznat po svojim MAGA kapama i majicama s Trumpom, tvrdi da Grenlanđani žele neovisnost od Danske i od “danske elite” koja, kaže, ne govori lokalni jezik niti razumije kulturu.
Međutim, ankete ne pokazuju široku podršku zamjeni danske zastave američkom. Boassen tvrdi da se mnogi boje javno progovoriti zbog mogućih profesionalnih i političkih posljedica.
Rekao je i da su mu danske vlasti ugasile Facebook stranicu, što se, kako navodi The Atlantic, nije moglo potvrditi jer je stranica još uvijek dostupna.
– Trump je čuo da ljudi pate. On je naš spasitelj u ovom trenutku – rekao je Boassen.
Europski čelnici oštro su reagirali. Britanski premijer Keir Starmer rekao je za Sky News da “o budućnosti Grenlanda mogu odlučiti samo Grenland i Kraljevina Danska”.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot rekao je da “Grenland nije ni za prodaju ni za otimanje”.
Rufus Gifford, bivši američki veleposlanik u Danskoj, rekao je za The Atlantic da su Danci zbunjeni oko Trumpovih pravih namjera.
Prema njegovoj procjeni, najvjerojatnije je da Trump koristi američka sigurnosna jamstva Ukrajini kao polugu pritiska na europske zemlje, uključujući Dansku, da prihvate američke planove za Grenland.
Operacija u Venezueli, zaključuje The Atlantic, pokazala je da je Trump spreman svoje zahtjeve poduprijeti vojnom silom.
Osobe bliske predsjedniku tvrde da je on oduševljen uspjehom intervencija u Iranu, Nigeriji i Venezueli te da neće oklijevati ponovno upotrijebiti silu ili barem prijetnju silom.
– Neka se bore. Možda ćemo uzeti, možda ne. Ali nakon onoga što se dogodilo u Caracasu, želite li stvarno provjeriti blefiramo li – rekao je jedan Trumpov saveznik za The Atlantic.
Zapadni diplomati i sigurnosni dužnosnici s kojima je razgovarao The Atlantic upozoravaju da bi vojno prisvajanje savezničkih teritorija imalo strašne posljedice za transatlantske odnose.
Danski predstavnici ističu kako je cijela ideja apsurdna jer bi SAD sve svoje sigurnosne ciljeve mogao ostvariti suradnjom s Danskom, saveznicom koja je omogućila američku vojnu prisutnost na otoku još tijekom Hladnog rata.
– Ako Amerikanci žele novu bazu, neka samo kažu gdje. Ako žele radar, mogu ga postaviti – rekao je jedan danski predstavnik.