Podrinjska medresa u Zvorniku ponovo je u vlasništvu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Radosnu vijest s javnošću je podijelio Mustafa Muharemović, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Zvornik. Osnovan je 1870. godine i bio je jedna od najvažnijih obrazovnih institucija u ovom dijelu zemlje.
– Rad Podrinjske medrese je nasilno obustavljen 1946. godine. Vlada je dekretom prekinula školsku 1946/47. godina. Zgrada je služila za različite namjene (smještaj vojske, rad suda, stanovanje). Starije generacije su pamtile, usmeno prenosile to sjećanje. Međutim, mlađe generacije su postepeno zaboravljale Podrinjsku medresu. Taj zaborav je nametnut i nazivanjem zgrade “zgradom bivšeg suda”, a ne Podrinjskom medresom. Uspjeli smo promijeniti taj narativ u posljednjih nekoliko godina. Tako da se sve više Zvorničana navikava, pa čak i “novi stanovnici” – kaže Muaremović za Preporod.info.
Ističe da je Islamska zajednica posvetila veliku pažnju zaštiti objekata Podrinjske medrese u Zvorniku.
– Predložena je na popis kulturno-povijesnih spomenika. Postavljena su i druga pitanja da budu pod upravom Islamske zajednice. Na ovaj način smo pokazali koliko je važno sačuvati ovaj objekat, kao mjesto gdje su naši preci stjecali znanja i diplome, kako bi služili svojoj zajednici. Ovim aktivnostima poslana je poruka da nije važna samo zgrada, već i sama ideja Podrinjske medrese, kao ustanove za duhovni odgoj i obrazovanje Bošnjaka u ovom dijelu Bosne i Hercegovine – kaže Muharemović.
Muharemović dodaje da je Podrinjska medresa u Zvorniku ostavila dubok trag u svojoj prošlosti, najprije kroz školovanje uleme koja je služila muslimanima Zvornika, susjednih mjesta iz srednjeg Podrinja, ali i muslimanima iz zapadne Srbije.
– Zabilježeno je da je prije Drugog svjetskog rata učenik ove medrese bio Mehmed Alimanović iz Krupnja, a više učenika bilo je iz Malog Zvornika i Sakara. U Podrinju je bilo uleme, svršenika i drugih obrazovnih ustanova, ne samo u Bosni i Hercegovini, ali su najbrojniji svršenici Podrinjske medrese. Njegovi svršenici nisu bili samo imami, muallimi, hatibi, vjeroučitelji, nego su postizali uspjehe i na drugim poljima. Gradonačelnik Zvornika Džemal-ef. Hulusić je svršenik ove medrese, Husein Čumavić, poslanik u Skupštini monarhističke Jugoslavije, pohađao je Podrinjsku medresu – ističe Muharemović.
Saznajemo da je Podrinjska medresa bila u rangu regionalnih (sresijskih) medresa, te je školovala kadar za potrebe Zvornika, Sprečanske doline, Srebrenice, Vlasenice i drugih mjesta.
– Njegovi svršenici bili su angažirani kao imami, vjeroučitelji, sibijski muallimi, a prva generacija džematskih imama (imama matičara) bili su uglavnom njeni svršenici. Oni koji su imali ambicije za odgovornijim pozicijama školovanje su nastavili u drugim obrazovnim ustanovama – kaže Muharemović.
Na pitanje koliko je Podrinjska medresa utjecala na razvoj Zvornika, Muharemović ističe da je dobro poznata uloga vakufa u razvoju gradova u Bosni i Hercegovini u osmanskom periodu i dodaje da je vakuf imao veoma važnu ulogu u urbanom razvoju Zvornika u kasnijim historijskim periodima.
– Zvornički muslimani su 1871. godine zajednički podigli zgradu ove škole, osnovali vakuf kako bi ona imala pouzdane izvore sredstava. U austrougarskom razdoblju ponovno se krenulo u izgradnju objekata s modernijim materijalima, a oko njega se nastavila gradnja objekata prema novim standardima. To je bilo jezgro grada kojeg se još sjećaju starije generacije Zvorničana. Većina njih se s nostalgijom sjeća tog bazara – kaže Muharemović.
Vlada Tuzlanskog kantona je u decembru 2025. godine odobrila 250.000 KM kao finansijsku podršku za sufinansiranje obnove Medrese Podrinje.