Pravobranilaštvo bh. entiteta Republika Srpska raspisalo je 23. travnja 2026. godine javni poziv za područje općine Vlasenica, kojim poziva vlasnike i suvlasnike nekretnina predviđenih za eksproprijaciju radi izgradnje parking prostora. Poziv je potpisao zamjenik pravobranioca RS Vladan Pejanović.
U obrazloženju se navodi da je Vlada Republike Srpske 1. aprila 2026. godine donijela odluku o utvrđivanju opšteg interesa za izgradnju parking prostora na području općine Vlasenica, čime su stvoreni uvjeti za potpunu eksproprijaciju navedenih nekretnina.
Imovina Bošnjaka
Međutim, među nekretninama koje su obuhvaćene procedurom samo su katastarske čestice u vlasništvu Bošnjaka, obitelji koje generacijama žive u užem gradskom jezgru Vlasenice. Posebno je na udaru imovina koju je naslijedio Nedim Salaharević.
Odlukom o utvrđivanju općeg interesa vlasnici su i dalje Nura (rođ. Musemić) Salaharević, Suljo (Mujo) Salaharević i Muhamed (Mujo) Salaharević, kao i ostala imovina obitelji Salaharević na više lokacija. Iako su predmetne nekretnine odavno u vlasništvu njihovog nasljednika Nedima Salaharevića, njegovo ime nije spomenuto u javnom pozivu.
– S obzirom na to da se moja kuća i dvorište nalaze u samom središtu grada, uz postojeći trg i parkiralište, uvjeren sam da je glavni cilj ove odluke da me se ukloni iz vlastitog posjeda. Kuća je većim dijelom renovirana, a radovi će se nastaviti. Javnosti je poznato da je prethodno ispred moje kuće kao poruka ostavljena isječena košarkaška lopta, a potom je zgrada vandalizirana. Kada sam krenuo u obnovu, jedini sam, od svih povratnika u RS, općina zabranila, zamislite, izvođenje unutrašnjih radova – kaže Salaharević.
Cijelom slučaju posebnu težinu daje činjenica da je današnji Trg srpskih boraca izgrađen na mjestu 17 porušenih bošnjačkih kuća nakon etničkog čišćenja Vlasenice 1992. U tom procesu simbolično su obeštećene samo tri obitelji, dok je općina kasnijim odlukama praktično zatvorila mogućnost obeštećenja ostalim vlasnicima.
– Odluka o eksproprijaciji pod izgovorom izgradnje parkinga eklatantan je primjer nastavka tihog etničkog čišćenja Bošnjaka iz centra Vlasenice. Na listi za izvlaštenje nema niti jednog Srbina. Moja kuća je posebno na udaru jer planiram otvoriti spomen sobu mom bratu Edinu Salahareviću, bivšem juniorskom reprezentativcu SFRJ i košarkašu Slobode Dite, koji je ubijen u agresiji.
Koš u kojem je napravio svoje prve košarkaške korake ostat će u dvorištu. Želim da javnost zna da su mi ljudi bliski gradonačelniku Miroslavu Kraljeviću, uključujući i Bošnjake, više puta nudili da prodam kuću. Odgovor je uvijek bio isti – kuća nije niti će ikada biti na prodaju – kaže Salaharević.
Na drugom kraju grada, na Begovom brdu, nedavno je podignuta pravoslavna crkva. Rahmetli Mujo Hadžiomerović, dugogodišnji predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Vlasenica, već godinama upozorava da je riječ o zemljištu koje je nekada pripadalo bošnjačkim obiteljima i koje bi, prema njegovim tvrdnjama, trebalo biti predmet restitucije.
bošnjačka zemlja
– Riječ je o zemljištu koje je trebalo biti vraćeno prvobitnim vlasnicima. Dio te zemlje pripadao je i mojoj obitelji. No, vlast nije zauzela samo taj prostor. Na bošnjačkoj zemlji, uz magistralni put prema Milićima i Zvorniku, izgrađeno je najmanje 300 stambenih objekata za srpske borce i izbjeglice – upozorio je Hadžiomerović.
Vlasenicom godinama upravlja Miroslav Kraljević protiv kojeg se vodi postupak za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima u ovoj općini. Dok sudski procesi traju, među povratnicima je sve izraženiji osjećaj da se kroz urbanističke planove, izvlaštenja i administrativne odluke nastavljaju pritisci na ostanak Bošnjaka u centru grada.
Slučaj planirane eksproprijacije u Vlasenici tako nameće pitanje radi li se o legitimnom javnom interesu ili o nastavku procesa koji bi mogao dodatno promijeniti nacionalnu strukturu jednog od gradova koji su tijekom rata pretrpjeli najteže oblike progona i etničkog čišćenja.
FOTO:
Sušilo za kosu
1 od 3
FOTO:
Sušilo za kosu
1 od 3
