Najnoviji podaci Porezne uprave Federacije BiH potvrđuju pad zaposlenosti za više od 10.000 radnih mjesta tijekom 2025. godine, a ekonomisti upozoravaju da je riječ o strukturnom, a ne sezonskom problemu, dodatno produbljenom iseljavanjem i rastom troškova poslovanja.
Zastupnik u Parlamentu FBiH Mirza Čelik (DF) za Faktor ističe da je dodatni problem što je iz Budžeta FBiH potrošeno ukupno 65 milijuna KM za pomoć privredi i više od 70 milijuna od neizravnih poreza, što ukupno znači gotovo 140 milijuna KM, a zaposlenost pada iz mjeseca u mjesec.
– Prema podacima Porezne uprave, broj zaposlenih prema mjestu prebivališta radnika na dan 30.11.2025. godine iznosi 546.663. U odnosu na objavljene podatke o broju zaposlenih na dan 31.10.2025. godine, kada je iznosio 547.520, broj zaposlenih manji je za 857 – kaže Čelik.
Djelatnosti u kojima je smanjen broj zaposlenih su, prema podacima Porezne uprave FBiH, proizvodnja koksa i naftnih derivata, djelatnosti smještaja, pripremanje i usluživanje hrane i pića, trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, šumarstvo i sječa drva, proizvodnja odjeće i ostale djelatnosti.
Broj zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine bilježi kontinuirani pad tijekom 2025. godine, pokazuju podaci Porezne uprave FBiH i procjene ekonomskih stručnjaka. Na samom početku godine, 31. prosinca 2024., u Federaciji su bila registrirana 551.452 zaposlena, da bi krajem siječnja taj broj pao na 546.863 – gotovo 4.600 manje nego samo mjesec dana ranije.
Trend se nastavio iu prvim mjesecima godine. Do kraja ožujka izgubljeno je ukupno oko 8600 radnih mjesta, a podaci od sredine godine i dalje pokazuju negativan trend. Tijekom ljeta zabilježeno je dodatno smanjenje broja zaposlenih, a na kraju godine evidentirano je oko 546.600 radnika. Kad se zbroji kretanje po mjesecima, ukupni pad zaposlenosti od početka godine iznosi između 9500 i 11 tisuća radnih mjesta.
Stručnjaci upozoravaju da nije riječ samo o sezonskom padu. Dio razloga tome, prema mišljenju ekonomista, leži u povećanom iseljavanju radnika, prelasku u neformalnu ekonomiju te povećanju troškova poslovanja. Ističu i da pojedine mjere, poput povećanja minimalne plaće ili regulacije rada nedjeljom, mogu imati neželjene učinke ako nisu popraćene širim paketom potpora gospodarstvu.
Iz Porezne uprave FBiH naglašavaju da se broj zaposlenih mijenja svakodnevno, a da se dio promjena može odnositi i na istek ugovora u obrazovanju, ugostiteljstvu i drugim djelatnostima. Ipak, ekonomski analitičari kažu da je pad ovolikih razmjera jedan od najznačajnijih u posljednjih nekoliko godina te da ukazuje na strukturne slabosti tržišta rada koje zahtijevaju ozbiljan odgovor nadležnih.
Sve u svemu, 2025. godina donijela je jedan od najizraženijih padova zaposlenosti u Federaciji u posljednjem desetljeću, s jasnom porukom da su potrebne stabilne i dugoročne strategije za zaustavljanje odljeva radne snage i jačanje održivosti gospodarstva.