Rat u Ukrajini i sukob između Irana, SAD-a i Izraela više se ne mogu promatrati kao zasebne krize, upozorava nekoliko zapadnih analitičara i stručnjaka za sigurnost. Događaji na jednoj fronti sve neposrednije utječu na razvoj situacije na drugoj.
Prema analizi časopisa Američki konzervativac jedan od najvećih učinaka rata u Iranu je rast cijena nafte, što Rusiji donosi dodatne prihode u vrijeme dok se rat u Ukrajini nastavlja.
Više cijene energenata olakšavaju Moskvi financiranje vojne kampanje i ublažavaju pritisak zapadnih sankcija.
Istodobno, sve veći broj američkih i savezničkih proturaketnih sustava preusmjerava se na Bliski istok.
To izaziva zabrinutost u Kijevu jer bi Ukrajina mogla ostati bez neke vojne potpore koja joj je potrebna za obranu od ruskih raketnih i bespilotnih napada.
Dodatnu pozornost privlače tvrdnje o tješnjoj suradnji Moskve i Teherana. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opetovano je tvrdio da Rusija Iranu pruža obavještajne podatke i tehničku pomoć, uključujući podatke za planiranje napada i suradnju u razvoju dronova.
S druge strane, Ukrajina nastoji iskoristiti iskustvo stečeno tijekom rata s Rusijom za produbljivanje sigurnosne suradnje sa zaljevskim državama.
Posljednjih mjeseci Kijev je intenzivirao kontakte sa Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom, nudeći tehnologiju i obuku za zaštitu od napada dronovima.
Europski dužnosnici upozoravaju da bi daljnje povezivanje ova dva sukoba moglo dodatno destabilizirati međunarodnu sigurnost.
U Bruxellesu sve više ističu da odluke donesene u Ukrajini ili na Bliskom istoku nemaju više samo regionalne posljedice, već utječu na globalno gospodarstvo, energetsku sigurnost i odnose velikih sila.
Zato sve više analitičara smatra da se ne radi o dva odvojena rata, već o sukobima koji su povezani istim političkim, vojnim i gospodarskim interesima te zajedno tvore novu fazu globalnih geopolitičkih napetosti.